U očekivanju Olimpijskih igara treba podsjetiti na London i iz pomorske perspektive. Rijekom Temzom od mora na istoku do Londona na zapadu godišnje plovi više od 30.000 trgovačkih brodova i više od 200.000 brodova za druge namjene. Taj kompleksan plovidbeni put zahtijeva dobru organizaciju koja se brine za sigurnost plovidbe. Taj je posao povjeren londonskim lučkim vlastima i njihovu osoblju (oko 350 radnika). Bez pomoći države oni ostvaruju prihode kroz razne pristojbe koje plaćaju korisnici plovidbenog puta. Većina prihoda dolazi od pristojbi za održavanje plovidbenog puta i kroz pristojbe za peljarenje, zajedno gotovo 70 posto, tj. peljarenjem se stvaruje trećina prihoda iz više od 11.000 peljarskih asistencija. London se ne ubraja u megaluke poput Singapura, Hong Konga ili Šangaja u Aziji, tj. Rotterdama i Antwerpena u Europi. Riječ je o manjoj luci u svjetskim razmjerima koja pretovari oko 48 milijuna tona tereta godišnje na više od 70 različitih terminala s oko 9500 brodova, ostvari promet od oko 44 milijuna funti i zaradi oko 7 milijuna funti (podaci se odnose na 2010.).

Kruh pola milijuna Britanaca
Najviše tereta pripada nafti (42%) i kontejnerima (30%). Rijekom Temzom godišnje plovi blizu sedam milijuna putnika, a 750.000 osoba koristi je za odlazak na posao. Plovidba rijekom smanjuje onečišćenje zraka na londonskome području plinovima koje bi ispustili teretni kamioni na oko stotinu tisuća putovanja, jer se mnogi tereti prevoze brodovima rijekom. Zahvaljujući prometu rijekom Temzom oko 46.000 osoba ima stalan posao, a njihovi rezultati rada sudjeluju u ekonomiji Velike Britanije s blizu četiri milijarde funti godišnje. Premda London nije velika luka u globalnim razmjerima, čak nije ni najveća u Velikoj Britaniji, najvažniji je kao svjetski pomorski centar. U njemu je sjedište Međunarodne pomorske organizacije i mnogih organizacija bez kojih pomorstvo u sadašnjem obliku ne bi moglo funkcionirati (Baltic Exchange, Intertanko, Itercargo, International Chamber of Shipping, Institute of Chartered Shipbrokers…). U Londonu se nalaze i brojne financijske institucije koje financiraju brodare, osiguravatelji broda, tereta i odgovornosti brodara, pomorski pravni eksperti i savjetnici, pomorski stručnjaci raznih profila. Zbog skupa života u Londonu neki su brodari (ponajprije kontejnerski, jer je London još uvijek centar za naftu i rasute terete, tj. tekuće i suhe) premjestili svoje predstavnike u druge gradove ili pak u druge države. Japanski je MOL, primjerice, svoj kontejnerski dio premjestio u Rotterdam, hongkonški OOCL u blizini luke Felixtowe, a u Liverpoolu su se stacionirali kontejnerski brodari kao što su Maersk, CMA CGM, CSAV i ZIM. Brodar Atlantic Container Line čak želi sve poslove s kopna u Sjevernoj merici i Europi smjestiti u Liverpoolu. Jedan od najpoznatijih registara brodova, Lloyd’s Register, također namjerava dio svojih poslova iz Londona premjestiti u Southampton, gdje će uspostaviti tijesnu poslovnu suradnju sa sveučilištem.

Najveću konkurenciju u području pomorstva London vidi u Aziji, tj. Šangaju, Hong Kongu i Singapuru. Kako Šangaj postaje sve skuplji, a i Hong Kong, najozbiljniji je konkurent Londonu Singapur, koji je i najbolje organiziran. Zbog eurokrize London će sigurno iskoristiti svoje mogućnosti kako bi proširio pomorski utjecaj. Kao i druge države, tj. gradovi, i London ovisi o političkim odlukama vlade koje mogu stimulirati pomorstvo ili pak otežati poslovanje. Vlada Velike Britanije ima pozitivan stav prema pomorstvu, pa je to jedan od razloga zašto se London i dalje nada ostati vodećim pomorskim centrom svijeta. Kao otočna država, Velika Britanija bez pomorstva ne bi mogla egzistirati. Upravo je zahvaljujući pomorstvu engleski danas glavni jezik u svijetu. Premda je pomorstvo u V. Britaniji izgubilo značenje koje je imalo prije, u brodarstvu je zaposleno blizu 120.000 osoba koje pridonose britanskome BDP-u s oko šest milijardi funti. Samo su trećina tih radnika državljani Velike Britanije, što potvrđuje da je pomorstvo najglobaliziranija gospodarska grana u svijetu. Ipak, najveći prihod od pomorstva stiže kroz pomorske usluge i luke (više od 50%), gdje je zaposleno 227.000 osoba, tako da u BDP-u pomorstvo sudjeluje s blizu 30 milijardi funti, tj. 50 milijardi dolara. Od pomorstva (što izravno, što neizravno) u Velikoj Britaniji živi oko pola milijuna ljudi.

Flotu nadoknađuju utjecajem
Ni britanska flota više nije što je nekad bila, pa joj sad konkurira i mali otočni susjed Isle of Man, gdje su registrirana 433 broda ukupne bruto tonaže 13,8 milijuna tona, dok britansku zastavu vijori 1469 brodova ukupne bruto tonaže 17,9 milijuna tona. Desetak godina ranije, potkraj krajem 2001., situacija je bila još nepovoljnija za Veliku Britaniju. U vezi sa zastavama računica je jasna: brodari biraju jeftiniju zastavu, gdje će se zaštiti njihova prava, pogotovo ona koja im osiguravaju zaradu. U brodarstvu se Velika Britanija stoga ne može nadati velikim rezultatima. No, zahvaljujući pomorskim uslugama, i dalje je u svjetskom vrhu po utjecaju u pomorstvu. Ta otočna država utječe sa 15 posto u pomorskim financijama svijeta, 20 posto u osiguranju brodova i tereta, 62 posto u osiguranju od odgovornosti brodara, 16 posto u poslovima glede klasifikacije brodova, 50 posto u upošljavanju tankera, 35 posto u upošljavanju brodova za prijevoz suhih tereta, 50 posto u prodaju rabljenih brodova…

Dr. sc. Ivica Tijardović, stručnjak za pomorstvo, autor je knjige ‘Practical Ship Stability’ i brojnih stručnih članaka u svjetskim pomorskim časopisima