Poput mantre carinici putnicima već 35 godina ponavljaju isto pitanje: “Dobar dan (ili dobra večer), imate li što za prijaviti?” Od ratne 1991. godine oni su na hrvatskim granicama, iz dana u dan, i procjenjuju one koji ih prelaze. Putnici u pravilu tek odmahnu glavom, kratko kažu “ne” i nadaju se da će se carinska rampa u tom trenutku podići, bez obzira na to je li njihov odgovor zaista točan ili nije.

Na carinicima je da procijene što im je činiti – pritisnuti gumb za podizanje rampe ili se pak uvjeriti u istinitost odgovora i provjeriti što je zaista u putničkim torbama, prtljažniku, kutijama u kamionu, kombiju, pa čak i u samom tijelu putnika… Proveli smo dan s carinicima u zagrebačkoj Zračnoj luci Franjo Tuđman, u Pošti i u najvećem carinskom skladištu na Jankomiru, a sami su se carinici prisjetili najneobičnijih i najvrjednijih zapljena kojima su svjedočili proteklih desetljeća… U ovoj priči neće biti narkotika, za koje znamo da su krijumčarima ionako omiljena roba, nego ćemo vidjeti što su se sve Hrvati i njihovi gosti dosjetili prokrijumčariti u zemlju.

Bilo je tu lažnih, ali i pravih neprijavljenih skupocjenih Rolexa, nevjerojatne količine gotovine, Hermèsovih torbi Birkin, ali i živih monokl-kobri, krokodilskih koža, narukvica od dlake slonova repa, živih jegulja, lažne Viagre, pa čak i originalnog djela Pabla Picassa, započinju priču hrvatski carinici.

Goran Kucelj, predstojnik Graničnog carinskog ureda Zračna luka i Pošta, objašnjava: “Susretali smo se zaista s nevjerojatnim spektrom pokušaja krijumčarenja. Od neprocjenjivih umjetnina i luksuznih predmeta, preko živih opasnih životinja i zaštićenih vrsta, pa sve do domišljatih načina skrivanja gotovine i opijata. Znamo da Ministarstvo financija, odnosno Carinska uprava, sve ove godine ima ključnu ulogu u zaštiti nacionalnih ekonomskih, kulturnih i sigurnosnih interesa, pa je posao iz dana u dan vrlo izazovan”, govori Kucelj.

Robert Kučinac, savjetnik u Službi za carinsko-prekršajni postupak i prodaju robe, nastavlja priču: “U Carini sam od studenog 1992. godine, već 34 godine, i zaista sam se i sam čudio što se sve ljudi dosjete krijumčariti”, priča Kučinac.

Kobre u zoološki vrt

U Zračnoj luci pamte jednu od najzanimljivijih zapljena, a riječ je o staklenim jeguljama čija je vrijednost na crnom tržištu procijenjena na vrtoglavih 400 tisuća eura. Što se dogodilo u tom slučaju?

“Riječ je bila o jadranskim jeguljama, odnosno o 252 tisuće jedinki strogo zaštićene mlađi europske jegulje, koje su krijumčari u osam kofera pokušali prokrijumčariti na azijsko tržište, konkretno u Vijetnam te tamo preprodati na ilegalnom tržištu. Jegulje su bile u plastičnim vrećicama s vodom na posebnoj temperaturi i u dobro izoliranim koferima”, govore carinici.

velike ambicije

Dani kopanja po zakonima mogli bi postati prošlost. Hrvatski startup ima velike planove

promo

Kada agencija nije samo izvođač, već partner: priča iza kampanje ‘Ljubav je poljubac, ne hrana’

Pamtite li slučajeve zapljene opasnih i otrovnih zmija? “Jedan od opasnijih ulova koje pamtimo na Carini bila je zapljena živih monokl-kobri, latinskog naziva Naja kaouthia, koje su u zračnu luku pristigle bez certifikata CITES, čija je svrha osigurati da međunarodna trgovina divljim životinjama i biljkama ne ugrozi njihov opstanak u prirodi. Putnik je stigao s više zmija koje nisu pripadale zaštićenim vrstama, no dvije kobre jesu. I njih smo zaplijenili.”

Što se zatim događalo s tim kobrama ili mlađi jegulja? U zračnoj luci nisu mogle ostati jer bi uginule. “Smještene su, kako procedura i nalaže, u najkraćem mogućem roku u zoološki vrt. Čitali smo kasnije u medijima kako su naše kobre žive i zdrave te kako guštaju u Oporavilištu za divlje životinje Zoološkog vrta Grada Zagreba u Dumovcu. Zanimljivo je kako se taj slučaj dogodio na samo Silvestrovo, no zaposlenici ZOO-a odmah su došli i preuzeli vrlo opasne zmije iako su se svi spremali za doček Nove godine 2025. U to su doba bile manje od dlana, a u nekoliko mjeseci u oporavilištu narasle su na više od dva metra.”

Odakle su stigle? “Iz SAD-a, a bile su namijenjene daljnjoj prodaji, vjerujemo, kao kućni ljubimci. Ako se dobro sjećamo, naručitelj je bio iz Slovenije.”

Rekord u zapljeni kornjača bio je, prema pisanju medija, 715 kornjača u prtljažniku. Što se dogodilo? Na graničnom prijelazu Županja vozač kamiona iz BiH prevozio je 715 kornjača u vrećama s natpisom “kava Brasil”. Njihova je vrijednost u to doba bila oko 380 tisuća eura. Dijelom je bila riječ o riječnim kornjačama, no većinom o kornjačama čančarama, koje mogu doživjeti i stotinu godina.

Koje je još žive životinje Carina zaplijenila? “Sjećamo se nekoliko slučajeva pokušaja krijumčarenja kamenih koralja, koji pripadaju redu Scleractinia. Posljednji se dogodio prošlog mjeseca, kada su dvije putnice pokušale u državu unijeti četiri takva koralja. Riječ je o živim bićima koja rastu na koraljnim grebenima, i to dosta plitko, pa ih turisti lako mogu dohvatiti, a zatim i odlučiti ponijeti kao suvenir kući. Riječ je o putnicima koji se vraćaju s egzotičnih destinacija, a često ti koralji stižu s onima koji dolaze iz Indonezije. Među zaštićenim su vrstama i kaktusi, orhideje, sve vrste kajmana, krokodila…”

Je li tko u državu unosio krokodile? “Brojni egzotični trofeji i zaštićene vrste presretnuti su u poštanskim i putničkim pošiljkama. Pamtimo zub ulješure, koji se nalazi samo u donjoj čeljusti najvećeg kita. Bilo je i bodlji dikobraza, prepariranih velikih paukova, periski, narukvica od dlaka slonova repa, pa i samih krokodilskih koža! Carina je zaplijenila i ostatke lubanja i čeljusti gavijala. Jer kao što je naš posao štititi zaštićene žive životinjske vrste, tako nam je posao i sprječavati krijumčarenje dijelova mrtvih životinja, koji se smatraju egzotičnim trofejima.”

Medvjeđa koža još krvava

Kako ste pronašli krokodilovu kožu?

“Putnik je stigao u zagrebačku zračnu luku, a kad smo pogledali njegovu prtljagu, imali smo što vidjeti… Krokodila!”

Što još pamtite? “Medvjeđu kožu na graničnom prijelazu, još krvavu… Ili gitaru od strogo zaštićene vrste ružinog drveta. I nju smo zaplijenili jer ni ona nije imala odobrenje za uvoz, odnosno dozvolu CITES. Posebno je strogo zaštićeno brazilsko ružino drvo. Svi ti zaplijenjeni predmeti koji su pod najstrožom zaštitom predaju se na zbrinjavanje Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, a žive životinje ili se zbrinjavaju ili se, ako je to moguće, vraćaju u prirodu.”

Gdje je završio zaplijenjeni zub kita? “Takvi predmeti na kraju, u pravilu, koliko znamo, završe u nekoj ustanovi u edukacijske svrhe.”

Okrenimo se prijenosu novca. Poznato je da svaki putnik mora prijaviti iznos od 10 tisuća eura i više koji prenosi preko granice. Kakvim ste sve slučajevima svjedočili? “Novca preko granice može nositi tko koliko želi, ali 10 tisuća eura ili više valja prijaviti ne bi li se izbjegle sumnje na pranje novca ili sumnjive novčane tokove. Sjećamo se slučajeva u kojima su putnici, upravo u zračnoj luci, nosili 40 tisuća eura u gotovini zapakiranoj u bombonijere Toffifee od 125 grama, odnosno u kutije čokoladnih bombona Ferrero Rocher. Ispod čokolada bili su svežnjevi novčanica od po 500 eura. Pamtimo u zračnoj luci i slučaj 30 tisuća eura koje je radnik iz Dubaija nosio rasute u osobnoj prtljazi.” Koji je rekordni iznos gotovine koji je netko pokušao prenijeti preko granice? “Talijan koji je sletio u Zagreb s 250 tisuća dolara u torbi.”

Što se događa s tim novcem? “Carinska uprava privremeno zadržava gotovinu sve dok traje postupak. Samo lani zaplijenjeno je oko 3,5 milijuna eura nelegalne gotovine.”

A što bi se dogodilo da je putnik prijavio novac? “Onaj radnik iz Dubaija koji je nosio 30 tisuća eura u osobnoj prtljazi mogao je komotno taj iznos prijaviti Carini, ispuniti potrebne obrasce i nastaviti putovanje.” Koliko godina, u pravilu, imaju krijumčari? Ima li i onih starije životne dobi?

“Pamte se i takvi slučajevi u kojima s nedozvoljenom robom putuju i stariji.” Što sve carinici pronalaze od krivotvorenih proizvoda? Osamdesetih su se iz Trsta švercale Levi’s traperice. Sjećamo se kako su ljudi oblačili jedne hlače preko drugih ne bi li neopaženo prošli carinu, ali tada je bila riječ o originalima. Kakva je danas praksa sa skupocjenom, ali krivotvorenom robom?

“Svakodnevno se borimo s povredama prava intelektualnog vlasništva i pronalazimo krivotvorene predmete, bilo da je riječ o odjeći, obući ili nakitu. Tu ima svega.”

Čije “lažnjake” konkretno pronalazite? “Nike, UGG, Adidas Yeezy – ako govorimo o obući. Kada govorimo o odjeći, tu je priča zaista šarolika, nema čega nema. Od krivotvorenih majica Louis Vuitton, Yves Saint Laurent, Burberry, Balenciaga, Tommy Hilfiger, Billabong, Off-White, Boss, Lacoste… Popis je dug.”

Što je s “lažnjacima” ženskih torbica? Koji luksuzni brendovi prednjače?

“Pamtimo slučaj torbice Louis Vuitton, za koju je i sam vještak ustvrdio kako je ‘izvrsna kopija’. U drugom složenom slučaju radilo se o usklađenoj shemi krijumčarenja skupocjene torbe Hermès Birkin od krokodilske kože i zlatne narukvice na relaciji Ženeva – Frankfurt – Zagreb. Zahvaljujući međunarodnoj suradnji, razotkriveni su originalni i lažni računi kojima se nastojala umanjiti ili izbjeći carinska obveza.

Kako carinici prepoznaju originalne luksuzne satove visoke vrijednosti, koja može premašivati desetke tisuća eura, a koji se ne prijavljuju? “Na rutama kroz europske zrakoplovne čvorišne luke, primjerice od Ženeve preko Frankfurta do Zagreba ili na letovima iz Pariza, često se pojavljuju putnici za koje smatramo kako imaju profil rizika za neprijavljivanje robe visoke vrijednosti.

Na sam Božić carinski službenici otkrili su neprijavljeni luksuzni zlatni sat Rolex Day-Date, ukrašen dragim kamenjem, koji je poznat kao ‘President’, a čija je vrijednost procijenjena na oko 30 tisuća eura. Sat je zadržan na Carini jer nije bio prijavljen, a uslijedio je prekršajni nalog zbog neprijave robe te naplata kazne i carinskih davanja. Sjećamo se i slučajeva s cestovnih prijelaza, kada bi putnik na ruci nosio skupocjeni sat za koji je na granici prijavio povrat poreza, odnosno Mehrwertsteuera, a zatim bi nas kolege carinici obavijestile o robi visoke vrijednosti.

Krivotvoreni Rolex Submariner u Kini stoji manje od 500 eura, a u trgovini više od 10 tisuća eura. Što Carina radi kad pronađe takve poštanske pakete? Kako carinici prepoznaju te krivotvorine, koje su prilično slične originalu i teško ih prepoznaju čak i sami urari jer su kopirane do najsitnijih detalja, od mehanizma nadalje? “Ako Carina posumnja na povredu prava intelektualnog vlasništva, bilo da je riječ o robnoj marki, modelu ili patentu, roba se privremeno zadržava. Mi carinski službenici ne utvrđujemo je li riječ o povredi prava intelektualnog vlasništva, nego samo izražavamo sumnju na temelju deklariranih podataka, bilo da je riječ o neobičnoj vrijednosti, prodavatelju, zemlji iz koje predmet stiže i sličnome.”

Što se zatim događa?

“Obavještavamo nositelje prava na zaštitu žiga, koje najčešće zastupa odvjetničko društvo, i zatim oni konačno utvrđuju radi li se o krivotvorinama ili originalnoj robi. Utvrdi li se povreda prava, krivotvorena roba trajno se oduzima i uništava. Ovisno o tome o kakvoj je robi riječ, predmeti se lome, drobe ili na drugi način uništavaju, a postupku prisustvuju i zastupnici nositelja prava. Zaplijenjena roba uništava se svaki tjedan, bilo da je riječ o sportskoj odjeći, obući, torbicama, naočalama…”

Što je s oružjem? Kako ono prelazi preko granice?

“Ako se lovac vraća iz lova s neke destinacije koja nije u Europskoj uniji te priloži dozvolu za svoju lovačku pušku, obavi se pregled, a lovac s puškom nastavlja put.”

U koje se doba godine, konkretno, događa najviše pokušaja krijumčarenja?

“U vrijeme blagdana, Božića i Nove godine. Tada je mnogo putnika, a mi carinici pojačavamo pozornost jer iz iskustva znamo kako krijumčari vjeruju da će se zbog gužvi izgubiti u masi putnika. Važno je znati da su carinski službenici u Zračnoj luci Franjo Tuđman zaduženi za provođenje carinskog nadzora nad putnicima, robom i poštanskim pošiljkama u zračnom prometu, a njihov je zadatak osigurati brz i nesmetan protok putnika i robe uz istodobno precizno identificiranje i zaustavljanje rizika tamo gdje postoji. Carinska kontrola u zračnoj luci ciljana je i utemeljena na analizi rizika, a ne nasumična.”

Kako carinicima danas pomaže tehnologija u pronalasku nedozvoljene robe koja putuje preko granice?

“Carina je danas moderna, digitalizirana, a podaci putuju i prije same robe, pogotovo kad je riječ o poštanskim pošiljkama. Mi se tada na temelju analize rizika pripremamo i prije nego što roba dođe. Usto, imamo najmodernije uređaje za pregled robe, pa možemo u kratkom vremenu prepoznati pošiljku sa zabranjenim sadržajem. Imamo rendgenske uređaje, posebne uređaje za detekciju tragova narkotika… Nedavno smo u poštanskim paketima pronašli marihuanu zapakiranu u originalne pakete instant tjestenine, odnosno noodlesa. Rendgenom smo utvrdili da konzistencija sadržaja pakiranja ne odgovara originalu te da su osim same tjestenine, začina i umaka, u pakiranjima bili i paketi s marihuanom. Sjećamo se i slučaja kada smo u pošiljci koja je stigla iz SAD-a rendgenom utvrdili da se ispod površine paketa nalazi deset kilograma marihuane.”

Kako carinici prepoznaju “mule”, odnosno ljude koji u vlastitom tijelu prenose narkotike?

“Postoje takozvani “gutači” i “mumije”. Prvi u vlastitom tijelu prenose narkotike i, ako posumnjamo na to, odvodimo ih na pretrage u bolnicu kako bi se utvrdio sadržaj u njihovim tijelima. Ove druge, koji na tijelu imaju zalijepljene narkotike, možemo otkriti i sami tijekom carinskog pregleda. Carina ima i moderni mobilni rendgenski uređaj kojim se danas u nekoliko minuta može provjeriti sadržaj, primjerice, kamiona, za što je nekoć trebalo nekoliko sati ako bi se ručno provjeravala kutija po kutija, tražilo što je eventualno u dvostrukom dnu kamiona, ima li čega u kakvim udubinama vozila i slično.”

Od šampona do rakije

Koliko carinicima u poslu pomažu potražni psi?

“Dvadesetak je pasa koji pomažu carinicima, pogotovo na cestovnim prijelazima, ali i u zračnim lukama. Konkretno, na Franji Tuđmanu trenutačno nam pomažu četiri psa, dva njemačka ovčara i dva engleska špringer španijela. Španijelke Alis i Amy namjerno smo izabrali za rad u zračnoj luci jer ih se putnici ne boje toliko kao mnogo većih ovčara, pogotovo putnici koji se ionako boje pasa ili su s malom djecom, pa bi se možda osjećali nelagodno kada bi se pojavila naša njemačka ovčarka Ula. Treća sestra španijelka radi u Zračnoj luci Ruđer Bošković u Dubrovniku. Psi mogu otkriti i drogu i veće količine gotovine, koja ima poseban miris. Kada takvo što pronađu, legnu pokraj torbe ili pošiljke i ne napuštaju više to mjesto. Kad potražni pas legne i pokaže da je pronašao nešto sumnjivo, slijedi mu – poslastica. Svi ti psi žive u obiteljima carinskih službenika, a kad službenici odlaze s posla, s njima ide i pas…

Čak se i dječje igračke krivotvore, a zatim i krijumčare?

“To je također vrlo opasno. Zamislite vi da takvu igračku koju je netko negdje sastavio date malom djetetu da se njome igra. U našem carinskom skladištu imamo zaplijenjene figurice igračaka Barbie, Animal Park, Frozen, Pokémon, Space Wars…”

A rakija? Carinski ured Zagreb oglasio je ljetos javnu dražbu na kojoj je prodavao čak 4000 litara domaće rakije u rinfuzi. Ukupna početna cijena za cijelu količinu iznosila je 5091 euro, odnosno 1,2 eura po litri. Koliko se često na granicama rakija pronalazi u prtljažnicima automobila i što se s njom događa?

“Zaplijenjena žestoka pića pretačemo u spremnike, a zatim ih prodajemo obveznicima trošarine, odnosno proizvođačima žestokih pića, kao sirovinu koja će se kasnije ponovno destilirati i prodavati kao novi proizvod. Takvu rakiju nisu, eto, mogla kupiti dvojica ili trojica susjeda za kućnu upotrebu.”

Kada carinici putnicima zaplijene rakiju? “Kada je ne prijave. Da su prijavili, recimo, rakiju od punice koju nose iz BiH, platili bi davanja i nosili je dalje kući. No kada im se oduzme, ona stiže u carinska skladišta i tu se pretače u spremnike od tisuću litara.”

Kojih vrsta rakije ima najviše? “Ima tu i šljivovice, travarice, lozovače, orahovca…”

U carinskom skladištu ima i šampona poput Head & Shouldersa, ali i deterdženata poput Ariela, Persila, Finisha, Lenora… Je li riječ također o krivotvorinama? “Jest, u skladištu na Jankomiru nalaze se čak dva šlepera proizvoda Ariela i Head & Shouldersa, a i sami se pitamo tko bi si s takvim krivotvorenim sredstvima upitnog sadržaja oprao kosu ili vlastitom djetetu oprao majicu za trening ili posteljinu. Shvaćamo da je kriza, vidimo i mi mnogo oglasa na Facebooku i sličnim mjestima gdje se takvi proizvodi reklamiraju te imaju znatno nižu cijenu nego originali, pa za to postoji i tržište. Ali ljudi moraju biti svjesni da ne znaju što su kupili!”

U skladištima je i mnogo rezalica duhana te stotine vrsta različitih cigareta. Što pamtite iz takvih zapljena? “Sjećamo se zapljene u ilegalnoj tvornici cigareta u kojoj je ispod hrđave rezalice za duhan ležao – mrtvi štakor. I sad tko može tvrditi da onaj ilegalni proizvođač cigareta, kad mu je duhan pao na pod, na tog mrtvog štakora, taj duhan nije vratio u rezalicu? Tko zna što je na kraju završilo u toj cigareti? O tome oni koji kupuju takve krivotvorene proizvode ne razmišljaju – oni gledaju samo cijenu. Duhana u našim skladištima ionako ima najviše, a krivotvorenih kutija kakvih vam srce želi: Marlboro, Davidoff, Eve, Sobranje, Moods, ali i egzotične nepalske marke Khukuri i Thăng Long Vietnam. Zaplijenili smo i mnogo krivotvorenih električnih cigareta, čiji je sadržaj ponovno upitan i vrlo vjerojatno opasan za inhalaciju. Onaj tko ih je namjeravao kupiti na ilegalnom tržištu ne bi li uštedio, izlaže se opasnosti…”

Što je još u carinskim skladištima? “Primjerice, zaplijenjene kante fasade švicarske tvrtke Marmoran. Tu je, recimo, i nekoliko stotina limenki piva Union koje su zaplijenjene jer nisu bile prijavljene u autobusu, ili cijeli šleper piva Heineken, koje također nije bilo prijavljeno… Često na granicama carinici zapljenjuju i krivotvorene herbicide i otrove za štakore, kojima se može zagaditi okoliš jer nije jasno tko ih je i gdje proizveo te kakav je zaista sastav tih krivotvorenih otrova.”

U skladištu Carine na Jankomiru nalazi se, eto, koliko vidimo, i puna kutija zaplijenjenih krivotvorenih proizvoda koji služe za liječenje erektilne disfunkcije ili kao seksualni stimulatori. Redom su to Viagra, Kamagra, španjolske mušice Gold Fly, Lovegra, Vilitra… O čemu je riječ? Koriste li ljudi zaista krivotvorenu Viagru sumnjivog podrijetla?

“Točno, postavlja se pitanje i tko se te stvari usudi koristiti? Zamislite sad – vi to popijete, a to su lijekovi koji utječu na srce, širenje krvnih žila, ali su lažni! Ne znate što će se dogoditi… Nema nikakve garancije što će biti, hoće li to organizam pretrpjeti ili neće? I o tome brinemo.”

Danas krijumčari granice s robom prelaze čak i dronovima. Koji izazovi tek čekaju Carinu u sljedećih 35 godina? “Naša služba svojim radom osigurava oko deset posto prihoda proračuna Republike Hrvatske. Prihod od trošarina, posebnih poreza i carina konkretno je oko 3,3 milijarde eura godišnje i taj iznos raste. I budućnost Carine upravo je u carinicima. U ljudima. Trenutačno nas je 2641 službenik, a lani i ove godine primljeno je ili će biti zaposleno novih 250 službenika. Carinska uprava raspolaže, između ostalog, s 22 službena psa, šest službenih brodica i 15 dronova. Imamo i Carinski laboratorij, neprestano se usavršavamo. Uostalom, još prije više od 4700 godina prvi carinici radili su na obalama Nila, Eufrata i Tigrisa, a taj ćemo izazovan posao raditi jednako marljivo i u budućnosti…”