Vlada Republike Hrvatske održala je danas svoju 218. telefonsku sjednicu koja bi mogla imati izravan utjecaj na financijsku stabilnost brojnih obitelji. Glavna tema ove sjednice bila je donošenje Zaključka o davanju prethodne suglasnosti predstavnicima Vlade za prihvaćanje amandmana na Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2026. godinu. Uz to su razmotrene i detaljne financijske projekcije koje obuhvaćaju 2027. te 2028. godinu. Ovaj potez predstavlja važan korak u usklađivanju političkih interesa prije nego što cijeli dokument dođe pred zastupnike u Hrvatskom saboru. Svi materijali s ove ključne sjednice postali su odmah dostupni javnosti putem službenih Vladinih kanala.

Iako samo službeno priopćenje sa sjednice ne donosi previše detalja o samim amandmanima, u javnost su ipak procurile informacije o tome što je točno prihvaćeno. Od ukupno trideset osam podnesenih amandmana, vladajući su odlučili dati zeleno svjetlo za njih pet koji su ocijenjeni kao ključni i izvedivi. Očekuje se da će saborski zastupnici uskoro i formalno potvrditi ove promjene tijekom glasovanja o rebalansu proračuna. Svaki od tih amandmana donosi određene promjene koje će se odraziti na specifične lokalne projekte i inicijative diljem zemlje. Građani uvijek s posebnim zanimanjem prate ovakve odluke jer one izravno pokazuju koji su stvarni prioriteti državnog vrha u narednom razdoblju.

Posebno je zanimljiva politička dinamika koja je prethodila samoj sjednici, a koja uključuje intenzivne pregovore unutar vladajuće koalicije. Premijer Andrej Plenković potvrdio je da je postignut čvrst dogovor s Domovinskim pokretom oko njihovih proračunskih zahtjeva. Dio tih zahtjeva bit će uvršten već sada, dok će se određeni projekti strateški prebaciti u planiranje za 2027. godinu. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić nastojao je smiriti tenzije, naglasivši da zahtjevi Domovinskog pokreta, koji iznose gotovo 22 milijuna eura, ne predstavljaju ogroman problem za državnu blagajnu. Jedan od prihvaćenih amandmana odnosi se na lučku upravu u Vukovaru, za koju će se osigurati 200.000 eura preraspodjelom unutar nadležnog ministarstva.

Sam rebalans proračuna za 2026. godinu donosi prilično optimistične brojke kada je riječ o ukupnim prihodima naše države. Očekuje se da će prihodi rasti za visokih 853 milijuna eura, čime bi se ukupna državna blagajna trebala popeti na 36,6 milijardi eura. S druge strane, rashodi će se također povećati za 745 milijuna eura te će iznositi ukupno 40,6 milijardi eura. Unatoč tom rastu potrošnje, manjak državnog proračuna trebao bi se blago smanjiti s 4,1 na četiri posto. Gledano kroz prizmu bruto domaćeg proizvoda, taj će deficit iznositi podnošljivih 2,9 posto, što vladajućima daje određeni prostor za daljnja socijalna davanja.

Rast mirovina i ulaganja u svakodnevicu

Povećanje proračunskih rashoda svakako nije slučajno, već je prvenstveno usmjereno na poboljšanje životnog standarda najosjetljivijih skupina u našem društvu. Prema dostupnim informacijama, značajan dio tih novih sredstava iskoristit će se za prijeko potrebno povećanje mirovina koje naši stariji sugrađani s nestrpljenjem očekuju. Uz to, planirana su veća izdvajanja za plaće zaposlenih u državnim i javnim službama, kao i za razne socijalne naknade koje pomažu obiteljima slabijeg imovinskog stanja. Ne smijemo zaboraviti ni rodiljne potpore koje bi trebale dodatno potaknuti demografsku obnovu u brojnim hrvatskim gradovima i manjim mjestima. Dodatni financijski injekcije usmjerit će se i na velike strateške projekte poput modernizacije željeznice, jačanja obrambenih kapaciteta te unaprjeđenja energetskog sustava. Obnova područja stradalih od potresa i dalje ostaje jedan od ključnih prioriteta koji zahtijeva stalan priljev svježeg novca. Sve te mjere zajedno trebale bi osigurati mirniju svakodnevicu i sigurniju budućnost za velik broj hrvatskih obitelji koje se svakodnevno bore s troškovima života.

Kada se detaljnije pogleda struktura onih amandmana koji su usvojeni, jasno je da su politički kompromisi odigrali presudnu ulogu u cijelom procesu. Od pet prihvaćenih amandmana, čak tri su stigla iz redova Domovinskog pokreta i zastupnika Ivana Penave, što jasno pokazuje važnost očuvanja koalicijskog mira. Preostala dva prihvaćena prijedloga potpisuje Istarski demokratski sabor, odnosno zastupnik Ivica Baksa, čime su se djelomično zadovoljili i regionalni interesi. S druge strane, oporba je podnijela čak trideset jedan amandman, koji su velikom većinom ostali neprihvaćeni unatoč njihovoj usmjerenosti na važne sektore. Oporbeni zastupnici su svojim prijedlozima najviše željeli pojačati ulaganja u ionako preopterećeno zdravstvo, obrazovni sustav te poboljšanje općeg studentskog standarda. Klub zastupnika SDP-a posebno se istaknuo predloživši četiri opsežna amandmana u ukupnoj vrijednosti od čak 630 milijuna eura. Ti su prijedlozi bili usmjereni na obrazovanje, znanost i hitnu sanaciju u Kliničkom bolničkom centru Osijek, instituciji koja je od vitalnog značaja za cijelu istočnu Hrvatsku.

Dugoročni ekonomski izazovi pred Hrvatskom

Unatoč izazovima, ekonomska slika Hrvatske u 2026. godini nudi nekoliko izrazito pozitivnih pokazatelja koji bude optimizam među građanima i poduzetnicima. Vlada projicira da će udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu nastaviti svoj silazni trend i pasti na 55,5 posto do kraja godine. Možda najzvučniji podatak jest najava da će hrvatski bruto domaći proizvod u ovoj godini po prvi put u povijesti premašiti impresivnih 100 milijardi eura. Europska komisija također dijeli taj optimizam, predviđajući rast hrvatskog gospodarstva od 2,7 posto, što nas i dalje drži iznad prosjeka Europske unije. Hrvatska udruga poslodavaca nešto je opreznija u svojim procjenama te prognozira rast od 2,5 posto, pozivajući pritom na oprez. Poslodavci ponajviše upozoravaju na potencijalne rizike poput slabijeg priljeva sredstava iz europskih fondova te mogućeg usporavanja rasta plaća radnika. Ipak, činjenica je da hrvatsko gospodarstvo pokazuje značajnu otpornost unatoč brojnim vanjskim šokovima koji potresaju globalna tržišta.

Inflacija i dalje ostaje onaj tihi neprijatelj koji najviše nagriza kućne budžete i zabrinjava svaku obitelj pri odlasku u tjednu kupovinu. Iako se očekuje porast inflacije na 4,6 posto u 2026. godini, stručnjaci najavljuju njeno osjetno smanjenje na prihvatljivih 2,7 posto tijekom 2027. godine. Globalna geopolitička situacija, a posebno dugotrajni sukobi na Bliskom istoku, i dalje vrši snažan pritisak na cijene energije koje utječu na sve ostale troškove. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj u svom najnovijem izvješću ističe hitnu potrebu za pametnom fiskalnom politikom koja će podržati proces smanjenja inflacije. Uz to, međunarodni stručnjaci upozoravaju da se Hrvatska mora na vrijeme pripremiti za dugoročne troškove koji su neizbježno povezani sa sve starijim stanovništvom. Ministarstvo financija svjesno je tih rizika te otvoreno ukazuje na osjetljivost proračunskih prihoda koji snažno ovise o kretanju osobne potrošnje građana. Samo odgovornim upravljanjem državnim financijama moguće je izbjeći potencijalne krize i osigurati stabilnu isplatu svih mirovina i socijalnih davanja u godinama koje dolaze.

velike ambicije

Dani kopanja po zakonima mogli bi postati prošlost. Hrvatski startup ima velike planove

promo

Kada agencija nije samo izvođač, već partner: priča iza kampanje ‘Ljubav je poljubac, ne hrana’

Nakon što je Vlada odradila svoj dio posla na ovoj telefonskoj sjednici, sve oči sada su uprte u Hrvatski sabor koji ima posljednju riječ. Konačno izglasavanje rebalansa proračuna za 2026. godinu definirat će financijske okvire unutar kojih će država funkcionirati i odgovarati na potrebe svojih građana. Ostaje nam za vidjeti kako će se zacrtani planovi ostvariti u praksi i hoće li donijeti toliko željeni mir i stabilnost našim lokalnim zajednicama.