Službenike zatvorskog sustava najviše opterećuju stigmatizacija njihova posla i niska razina utjecaja na način rada, pokazali su rezultati projekta PRISCLIM predstavljeni na okruglom stolu u ponedjeljak u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar.

hum na sutli

Počele prijave za božićnice do 110 eura: Novac mogu dobiti i onkološki bolesnici

Također, istraživanje kojim je bio obuhvaćen 1231 zaposlenik kaznenih tijela, pokazalo je da ih je više od polovice u proteklih godinu dana barem jedan dan bilo na bolovanju, dok ih je 75,5 posto radilo bolesno.

Radni zahtjevi i resursi općenito su procijenjeni umjerenima, pri čemu su resursi ocijenjeni nešto višima od zahtjeva. Najveću podršku zaposlenicima pružaju kolege, dok je najslabije ocijenjena pravednost postupaka, odnosno transparentnost napredovanja.

Dobrobit zaposlenih također je procijenjena umjerenom. Među pozitivnim čimbenicima ističu se podrška nadređenih, pohvale i povratne informacije, dok su od negativnih aspekata najizraženiji otuđenost od posla i iscrpljenost. Stres je procijenjen prosječnim, a sagorijevanje iznadprosječnim.

Potrebu za psihološkom pomoći iskazalo je 41 posto zaposlenih, a njih 56,9 posto reklo je da zna kako je zatražiti unutar sustava. Među onima koji su iskazali potrebu za pomoći, zatražilo ju je 44,6 posto.

Istraživanjem je obuhvaćeno 714 zaposlenih u službi osiguranja, 293 u tretmanu te 224 u upravi i financijama. Žene i muškarci uglavnom slično procjenjuju radne zahtjeve, resurse i dobrobit, no žene češće opažaju konfliktne odnose, doživljavaju veću iscrpljenost, češće odlaze na bolovanje i iskazuju potrebu za psihološkom pomoći.

Voditeljica projekta Ines Sučić rekla je da je istraživanje usmjereno na ispitivanje psihosocijalne klime i individualnih karakteristika zatvorenika i službenika u svim kaznenim tijelima u Hrvatskoj. Projekt je u trećoj godini provedbe, a završava krajem iduće godine.

Istraživači su uz anketiranje službenika i zatvorenika koristili i procjene službenika tretmana o zatvorenicima iz njihovih skupina te analizirali popratnu dokumentaciju kako bi dobili cjelovitiji uvid u izvršavanje i tijek kazne.

eurorap metodologija

Od Dubrovnika do Osijeka: 2,7 milijuna eura za sigurnije državne ceste

tehnički pregledi

Sigurniji transport uz napredne sustave, ispravna vozila i bolje planiranje

‘Službenici moraju osiguravati disciplinu i sigurnost’

Pomoćnik ravnatelja Uprave za zatvorski sustav i probaciju Zvonimir Penić istaknuo je da ostvarivanje zadaća zatvorskog sustava, uključujući sigurnost, rehabilitaciju i reintegraciju zatvorenika, u najvećoj mjeri ovisi o zaposlenicima koji ih provode.

Rad u zatvorskom sustavu opisao je kao specifičan i zahtjevan jer službenici istodobno moraju osiguravati disciplinu i sigurnost, procjenjivati rizike, pružati stručnu potporu i poticati promjene u ponašanju zatvorenika. Pritom su izloženi stresnim situacijama, emocionalnim opterećenjima i visokim profesionalnim očekivanjima.

“Posljednjih godina ti su zahtjevi dodatno naglašeni većim brojem zatvorenika i klijenata te povećanjem radnog opterećenja”, rekao je Penić, dodajući da je dobrobit zaposlenih izravno povezana s kvalitetom njihova rada, međuljudskim odnosima te sigurnošću i učinkovitošću sustava.

Na okruglom stolu govorilo se i o zastupljenosti žena u zatvorskom sustavu. Od ukupno 2680 zaposlenih u 2025. godini bilo je 813 žena, odnosno 30,3 posto, što je porast u odnosu na 2009., kada su činile 26,7 posto zaposlenih.

Žene su najzastupljenije u tretmanu, gdje čine 85,3 posto zaposlenih, dok ih je u službi osiguranja 12,6 posto. Na rukovodećim položajima čine 81,8 posto voditelja u tretmanu i 73,7 posto u upravnim poslovima, ali samo 4,5 posto rukovodećih u osiguranju te 20 posto među upraviteljima i upraviteljicama.

U panel-raspravi pravosudni policajac Željko Klarić rekao je da su nove generacije službenika informiranije, da im je specijalizacija dostupnija i da su spremnije na komunikaciju. Naglasio je da je za rukovodeće položaje važnija stručnost, kompetentnost i karakter nego spol osobe koja obavlja tu dužnost.

Projekt PRISCLIM financira Europska unija kroz program NextGenerationEU, a nositelj je Institut društvenih znanosti Ivo Pilar u suradnji s Ministarstvom pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.