Najnovije turbulencije na tržištima kapitala zemalja u usponu potaknule su pojavu vala smrtovnica koje proglašavaju kraj njihova čudotvornog rasta u posljednjih nekoliko desetljeća. Međutim zamijeniti kratkoročno posrtanje sa smrtonosnim udarcem bilo bi grubo i potpuno pogrešno tumačenje onoga što se uistinu događa.

Naime bujica industrijalizacije i urbanizacije zahvaljujući kojoj su se povisili prihodi milijuna stanovnika zemalja u usponu nije još stigla do svog krajnjeg odredišta.No mora se priznati da glavnim igračima na tržištima gospodarstava u usponu manjka jedan vrlo važan pokretač trajnog rasta, a to su tvrtke koje neprestano jačaju i postaju sve dinamičnije. Suvremena gospodarstva u usponu puno su više od skupa novih potrošačkih tržišta i obilja (sve obrazovanije) radne snage. Ona su isto tako dom tisuća novih poduzeća, od kojih mnoga ubrzano postaju veliki globalni igrači na svojim područjima stručnosti.

Uspon nepoznatih kompanija
Tko bi prije dvadeset godina i pomislio da će Tata Group iz Mumbaija postati najveći industrijski poslodavac privatnoga sektora u Velikoj Britaniji ili da će meksičke tvrtke Cemex i Bimbo biti vodeće tvrtke u SAD-u na području proizvodnje cementa i pekarstva, odnosno da će pekinški Lenovo uspješno konkurirati Hewlatt-Packardu kao najveći distributer osobnih računala na svijetu? Usto treba imati na umu da je preobražaj svjetskog poslovnog krajobraza još u ranim fazama te da će u godinama koje su pred nama rast tržišta u usponu dodatno dobiti na zamahu.

MGI CompanyScope je nova baza podataka svih tvrtki s dohotkom od više od jedne milijarde dolara i otkriva nam da diljem svijeta postoji oko osam tisuća takvih kompanija. Tri četvrtine njih sjedište imaju u razvijenim zemljama. Međutim do 2025. očekuje se novih sedam tisuća velikih kompanija, a sedam od deset njih bit će iz zemalja u usponu. Nadalje udio globalno konsolidiranih prihoda tih korporacijskih divova iz zemalja u usponu 2025. će porasti s današnjih 24% na 46%. Sastav tvrtki na popisu Fortune Global 500 dokaz je tomu. Od 1980. do 2000. udio tvrtki iz država u razvoju na tome popisu nije se pomicao s brojke od 5%. No do 2013. njihov broj je skočio na 26%, a čak i najveći pesimisti glede rasta tržišta u usponu očekuju daljnji rast do 39% do 2025., dok optimistični prognostičari predviđaju i do 50%. Zapravo je promjena poslovnog krajobraza zasad zaostajala za promjenom koja se već dogodila glede značaja svjetskog BDP kada je riječ o tržištima u usponu. Od danas do 2025. bi se BDP zemalja u usponu mogao umnožiti za 2,5, ali broj velikih kompanija iz tih regija bi se mogao čak i utrostručiti.

Do 2025. vodeća svjetska imena u brojnim industrijskim sektorima postat će tvrtke za koje danas nitko nije čuo, iz mjesta koje bi rijetki od nas znali pokazati na karti. Usporedili smo MGI CompanyScope sa CityScopeaom, našom bazom podataka svjetskih gradova, čime smo dobili istančani prikaz mjesta na kojima velike kompanije smještaju svoja sjedišta, kao i njihovih inozemnih podružnica. Sjedišta velikih tvrtki zapanjujuće su koncentrirana. Vodećih 20 gradova sadrži čak jednu trećinu sjedišta velikih kompanija i kroz njih prolazi gotovo polovica ukupnih prihoda tih tvrtki. Danas se samo pet od tih 20 gradova nalazi u regijama u usponu.

Strana ulaganja
Ali i to se ubrzano mijenja. Primjerice očekuje se da će se broj sjedišta velikih tvrtki u Sao Paulu do 2025. utrostručiti, dok će Peking i Istanbul imati 2,5 puta više korporacijskih sjedišta nego danas. Prema našoj procjeni oko 280 gradova po prvi će puta udomiti velike tvrtke. Izgledno je da će više od 150 tih novih poslovnih središta izniknuti u Kini. Ako na primjer pogledamo telekomunikacijske kompanije, indonezijski Bandung i vijetnamski Hanoi već su dom nekim velikim tvrtkama usprkos činjenici da im je BDP razmjerno nizak.

Brzorastuća domaća tržišta poslužila su kao odskočna daska brojnim globalno konkurentnim tvrtkama iz zemalja u usponu djelomice i zato što su te tvrtke naučile kako konkurirati s vrlo različitim prihodovnim razinama. Usto znaju i kako zaobići problem neadekvatne infrastrukture. Prema istraživanju kuće McKinsey, te tvrtke bilježe rast dvostruko brži od svojih inačica u razvijenim gospodarstvima svijeta. Sve veća globalna važnost velikih tvrtki iz zemalja u usponu odražava se i u protoku izravnih stranih ulaganja. Ne tako davne 2001. godine samo 5% izravnih stranih ulaganja u inozemstvo dolazilo je iz zemalja koje nisu bile članice OECD-a, a do 2011. njihov je udio porastao na 21%.

Kineska strana ulaganja od 2004. do 2010. rasla su za gotovo 50% godišnje, dok su glavni ulagači u Europu u posljednje vrijeme Brazil, Singapur i Hong Kong. Dakle, oni koji proglašavaju smrt procvata tržišta u usponu trebali bi ozbiljnije promotriti navedene trendove. Neka nova vrsta multinacionalnih kompanija iz zemalja u usponu diversificira svoj kapital diljem svijeta. Ukoliko rast na domaćim tržištima tih kompanija uspori, one će se još agresivnije usredotočiti na inozemna tržišta. 

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

© Project Syndicate, 2013.

Koautorica J. Remes partnerica kuće McKinsey Global Institute sa sjedištem u San Franciscu