Rast napetosti u Ukrajini između vlade koja uživa potporu Zapada i separatista koje podupire Rusija usmjerio je pozornost na temeljno pitanje: koji su dugoročni ciljevi Kremlja? Iako je neposredni cilj ruskog predsjednika Vladimira Putina možda bio ograničen na ponovnu kontrolu nad Krimom i utjecaj na politiku u Ukrajini, dugoročna mu je ambicija znatno odvažnija, a nju nije teško prepoznati.

Putin je jednom sad već poznato istaknuo da je raspad Sovjetskog Saveza bio najveća katastrofa dvadesetog stoljeća, stoga je njegov dugoročni cilj na neki ga način ponovno izgraditi, možda kao nadnacionalnu uniju država članica kao što je Europska unija.

Taj cilj ne iznenađuje: smanjivao se njezin utjecaj ili ne, Rusija se oduvijek smatrala velikom silom koja bi se trebala okružiti državama koje je štite. Carska je Rusija s vremenom uspjela proširiti teritorij, a u doba boljševika Rusija je izgradila Sovjetski Savez i utjecaj koji je obuhvaćao većinu središnje i istočne Europe.

Zajednička valuta

A sada, pod Putinovim podjednako autokratskim režimom, Rusija s vremenom planira stvoriti golemu Euroazijsku uniju. Iako je Euroazijska unija i dalje tek carinska tvorevina, iskustvo Europske unije pokazuje da uspješno područje slobodne trgovine s vremenom dovodi do šire gospodarske, monetarne, a na kraju i političke integracije.

Rusiji nije cilj stvoriti još jedan NATO, već stvoriti još jednu EU u kojoj će Kremlj držati sve stvarne konce moći. Plan je jasan – započeti s carinskom unijom – u kojoj će isprva biti Rusija, Bjelorusija i Kazahstan – i dodati druge bivše sovjetske republike. Sada su već i Armenija i Kirgistan u igri. Kad se uspostavi šira carinska unija, trgovinske, financijske i investicijske veze unutar nje rastu do te mjere da članice mogu međusobno stabilizirati tečajne stope.

A onda, možda nekoliko desetaka godina nakon što se stvori carinska unija, njezine članice počnu razmišljati o stvarnoj monetarnoj uniji sa zajedničkom valutom (euroazijskom rubljom?) koja se može smatrati računovodstvenom jedinicom, sredstvom plaćanja i vrijednosnim okvirom.

Kako pokazuje iskustvo eurozone, za održanje monetarne unije potrebna je bankovna, fiskalna i potpuna gospodarska unija. A kad se članice odreknu suverenosti u korist fiskalnih, bankovnih i gospodarskih pitanja, možda im s vremenom zatreba djelomična politička unija kako bi osigurale demokratsku legitimnost.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Za ostvarenje takvog plana možda bude potrebno svladati ozbiljne izazove i dugoročno, na nekoliko desetljeća, odreći se znatnih financijskih resursa. Međutim, prvi je korak carinska unija, a ona, u slučaju Euroazijske unije, mora uključiti Ukrajinu, najvećeg zapadnog ruskog susjeda.

Upravo je zato Putin izvršio onoliki pritisak na bivšeg predsjednika Viktora Janukoviča da odustane od sporazuma s EU-om. Upravo je zato Putin na izgon Janukovičeve vlade reagirao preuzimanjem Krima i destabiliziranjem istočne Ukrajine.

Alternativni sustav plaćanja

Otkriće o elektroničkom nadzoru koji provodi SAD možda navede Rusiju – i druge neliberalne države – da ograniče pristup internetu i stvore vlastite podatkovne mreže koje će biti pod nadzorom države.

Govori se čak i o tome da bi Rusija i Kina mogle stvoriti alternativni međunarodni sustav plaćanja koji bi zamijenio sustav SWIFT, koji SAD i Europa mogu iskoristiti za nametanje financijskih sankcija Rusiji.

Stvaranje punokrvne Euroazijske unije – koja bi bila sve manje vezana uz Zapad u pogledu trgovinskih, financijskih, gospodarskih, platežnih, komunikacijskih i političkih poveznica – možda bude tek pusti san. Izostanak reforma u Rusiji i negativna demografska kretanja upućuju na slab potencijalni rast i nedovoljne financijske resurse za stvaranje fiskalne i transferne unije koja je nužna za privlačenje drugih zemalja.

No Putin je ambiciozan, a sviđalo se to nama ili ne, čak će i Rusija kojoj manjka dinamičnosti koja je nužna za uspjeh u proizvodnji i industrijama budućnosti i dalje biti supersila u proizvodnji robe.

© Project Syndicate, 2014.