Rast loših kredita, koji na makroekonomske poremećaje reagiraju s određenim vremenskim pomakom, u idućem će razdoblju biti glavna prijetnja profitabilnosti i stabilnosti poslovanja banaka. Jedan je to od zaključaka najnovije publikacije središnje banke pod nazivom “Financijska stabilnost”. Iako su zbog gospodarskih prilika dobiti domaćih banaka u 2009. godine u padu, a dio manjih banaka čak je polugodište završio u minusu, HNB smatra da je trenutačna profitabilnost i kamatna razlika zadovoljavajuća polazna točka za suočavanje s posljedicama recesije. Štoviše, bankama bi u idućem razdoblju neto prihod iz poslovanja trebao biti dovoljan za pokriće rezervacija za gubitke uzrokovanih razmjerno snažnim makroekonomskim šokom, bez narušavanja solidne kapitaliziranosti banaka.

Daljnja štednja
Unatoč dobiti banke će se morati okrenuti snažnoj štednji na administrativnim troškovima kako bi stvorile dodatan manevarski prostor za ublažavanje troškova nastalih rezervacijama za gubitke, prognoziraju analitičari Hrvatske narodne banke. Dok najviše problema s otplatom kredita imaju tvrtke, manji dio ipak otpada na kućanstva. Taj se segment pak sve teže odlučuje za uzimanje kredita zbog neizvjesnosti oko sigurnosti radnih mjesta i korekcije realnih dohodaka ove godine u privatnom sektoru. Zbog rasta kamatnih stopa, ali i pesimizma oko budućih kretanja na tržištu potražnja za kreditima ove je godine u padu. S druge strane i banke su usporile s odobravanjem kredita pa su u prva tri mjeseca 2009. godine smanjeni kartični i autokrediti, dok su stambeni nastavili rasti, ali nešto sporijim tempom. Do kraja godine Hrvatska narodna banka očekuje lagan rast kredita kućanstvima, pri čemu će banke preferirati stambene jer će tako diverzificirati rizike kredita koje su odobrili građevinskim poduzećima.

Ranjiva kućanstva
Iako će relativna zaduženost kućanstava ostati na istoj razini kao i teret otplate (jer kamatne stope neće rasti tako intenzivno kao dosad), makroekonomski šokovi posebno bi mogli pogoditi dio kućanstava i poremetiti uredno vraćanje kredita. Utvrđujući koliko su kućanstva sposobna vraćati kredite, Hrvatska narodna banka je došao do zaključka da su sva kućanstva iz skupine s najnižim dohocima ispod financijske granice (ne precizira se koja je to granica), što znači da u slučaju makroekonomskog šoka ne bi mogla uredno vraćati kredite. No za banke bi to značilo da bi se oko 3 posto ukupnog duga sektora kućanstva pretvorio u gubitke, što HNB ne ocjenjuje zabrinjavajućim. Iako se s porastom dohotka broj ranjivih kućanstava smanjuje, ukupan postotak ranjivih kućanstava iznosi 18,2 posto, što znači potencijalne probleme za gotovo njih petinu. Kućanstvo se smatra ranjivo ako više od 30 posto svojega raspoloživog dohotka izdvaja za otplatu kredita. Treba napomenuti da je HNB koristio anketu o potrošnji kućanstva za razdoblje od 2005. do 2007. pa podatke treba uzeti s rezervom jer se u međuvremenu dogodio pad realnih dohodaka, a povećana je i stopa nezaposlenosti pa bi brojke za ovu godinu mogle biti osjetno lošije. U svojoj redovitoj polugodišnjoj publikaciji HNB prognozira buduća kretanja ocjene financijske stabilnosti, glavne rizike i sposobnost kreditnih institucija da ih amortiziraju. Fokus interesa je ponajprije na bankama zbog ključne uloge koju imaju u financiranju gospodarstva.

Otplata dugova

Problemi za građevinare
Prognozirajući daljnji pad cijena nekretnina, ali i pad potražnje za stambenim kreditima, HNB smatra da će niže cijene nepovoljno utjecati na prihode građevinara i tvrtki za upravljanje nekretninama. Taj će pad prihoda neminovno utjecati na sposobnost pravodobne otplate postojećih dugova u uvjetima visokih kamata.

Loši krediti

Banke maskiraju stanje
Iako je udio loših u ukupnim kreditima oko 5,1 posto, ta brojka ne pokazuje pravo stanje pogoršane otplate. Naime, udio loših kredita računa se na temelju “često preoptimističnih procjena banka” o kvaliteti njihovih kreditnih portfelja, ali i zbog činjenice da banke reprogramiranjem mogu odgoditi svrstavanje kredita u skupinu nenaplativih potraživanja, a taj udio u stvarnosti je vjerojatno veći nego što podaci pokazuju, smatra HNB.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu