Podaci o njemačkoj industrijskoj proizvodnji u kolovozu ove godine neugodno su iznenadili sudionike na tržištima kapitala.

Naime, podaci koji su objavljeni prošli utorak, a odnose se na kolovoz, pokazali su da je industrijska proizvodnja u najjačoj europskoj ekonomiji doživjela pad od 4% u odnosu na prethodni mjesec. Takav pad je nadmašio i očekivanja analitičara koji su očekivali da će on biti bitno manji, tj. 1,5%, a ovakvo usporavanje proizvodnje na mjesečnoj razini najveće je još od siječnja 2009. godine, kada je ekonomska kriza bila još u punom jeku. Pad su zabilježile gotovo sve komponente industrijske proizvodnje, od proizvoda za široku potrošnju do kapitalnih dobara, i to u rasponu od 0,4% do čak 8,8%. Jedina komponenta koja je zabilježila rast je bila proizvodnja energije, ali je njen rast bio skroman i iznosio svega 0,3%.

Spori oporavak 
Industrijska proizvodnja nije bila jedini pokazatelj njemačke ekonomije koji je zabilježio pad u proteklom razdoblju. Istim smjerom krenuli su i pokazatelji tvorničkih narudžbi u kolovozu s padom od 5,7% na mjesečnoj razini, što je također najveći pad tog pokazatelja u posljednjih pet godina, kao i indeks poslovnog povjerenja koji je dotaknuo najnižu razinu od sredine protekle godine. Sve su to dokazi da njemačka ekonomija u posljednje vrijeme sve više usporava, što je izravna posljedica sporog gospodarskog oporavka i deflatornih pritisaka u eurozoni, kao i geopolitičkih prilika pri čemu se u prvom redu misli na zategnute odnose s Rusijom zbog rusko-ukrajinskog sukoba te na nametnute sankcije zbog kojih njemački izvoznici imaju sve većih problema u poslovanju.

Prema nekim procjenama, sankcije prema Rusiji, koja je jedanaesto najveće njemačko izvozno tržište, bi mogle uzrokovati pad vrijednosti njemačkog izvoza u tu zemlju od otprilike 25°%. Ako se zna da su njemačke tvrtke protekle godine u Rusiju izvezle robe u vrijednosti od otprilike 36 milijardi eura, jasno je da se radi o veoma značajnom iznosu koji će se bitno reflektirati na profitabilnost poslovanja kompanija izvoznica na rusko tržište. Tako je npr. treći po veličini europski proizvođač kamiona, MAN, objavio da očekuje bitno lošije prihode od prodaje, kao i niži profit u ovoj poslovnoj godini u svim segmentima poslovanja, što je direktna posljedica slabije potražnje na tržištima eurozone i Rusije.

Očekivanja analitičara o kretanju bruto društvenog proizvoda u najvećoj europskoj ekonomiji ne daju previše razloga za optimizam, pa je tako i Međunarodni monetarni fond smanjio prognozu rasta njemačkog gospodarstva na 1,5% u ovoj i sljedećoj godini. Bitno boljih očekivanja nema ni za kompletno gospodarstvo eurozone, tako da ne čudi da je početkom ovog mjeseca Europska središnja banka poduzela radikalne mjere u smjeru rezanja referentnih kamatnih stopa i najave aktivnijeg sudjelovanja u kupnju državnih obveznica čime bi se likvidnost sustava i kreditna aktivnost banaka bitno poboljšale, što bi u konačnici trebalo preokrenuti negativne deflatorne trendove i pokrenuti rast gospodarstva. 

Slabiji euro pomaže izvozu
To je naravno proces koji će potrajati dulje vrijeme, ali treba se nadati da će rezultati u konačnici biti vidljivi. Njemački je dionički indeks DAX pod utjecajem navedenih lošijih gospodarskih pokazatelja posljednjih tjedana u blažoj korekciji, ali snažna likvidnost sustava i očekivani pozitivni gospodarski pomaci bi ga u narednom razdoblju mogli podići iznad dosadašnjih rekordnih razina. Zajednička europska valuta je nakon novih mjera Europske središnje banke nastavila svoj snažni pad prema američkom dolaru, od čega bi svakako trebale profitirati izvozno orijentirane kompanije. Razvoj situacije na njemačkom tržištu, kao i na tržištu eurozone pažljivo promatraju i naše kompanije. Oporavak njihovih najvažnijih izvoznih tržišta trebao bi potaknuti i konačni izlazak našeg gospodarstva iz dugogodišnje recesije, iako prognoze analitičara najavljuju još jednu tešku godinu za našu privredu.