U izvješću o monitoringu hrvatskog pristupnog procesa ne očekujem negativne ocjene, ali je ono neobično važno jer bi trebalo upozoriti na mjesta na kojima treba uložiti dodatne napore kako bi sveobuhvatno izvješće u listopadu bilo bez primjedbi, rekla je ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić u Zagrebu u petak, nekoliko dana prije očekivane objave izvješća.

“Izvješće temeljeno na monitoringu neobično je važno jer očekujemo da će upozoriti na mjesta na kojima treba uložiti dodatne napore… Ne očekujem da će bilo gdje biti neka kritika ili direktno negativna ocjena – negativne ocjene ne očekujem – ali očekujem i nadam se da će unutra biti dovoljno jasna upozorenja kako bi znali gdje treba uložiti dodatne napore kako bi sve bilo bez greške u u sveobuhvatnom izvješću u listopadu”, rekla je Pusić na konferenciji za novinare na kojoj je predstavila 1. primjerak Službenog lista s pravnom stečevinom EU-a na hrvatskom jeziku.

Odgovarajući dalje na novinarsko pitanje o izvješću koje treba biti objavljeno u utorak, Pusić je kazala kako očekuje da će u fokusu biti tri poglavlja na kojima Hrvatska najviše radi: Pravosuđe i temeljna prava (23), Tržišno natjecanje (8) i Pravda, sloboda i sigurnost (24). Apsolutno najvažnije poglavlje je Pravosuđe i temeljna prava jer je to nešto iz čega je Hrvatska najviše profitirala i na tom ćemo poglavlju nastaviti raditi trajno, kazala je ministrica.

U okviru Tržišnog natjecanja vjerojatno će jedina tema koja će se spominjati biti završetak procesa vezanog uz brodogradnju. “Tu vlada ima jasan program. To je nešto što je trebalo završiti još 2006. ostalo je do danas i riješit će se”, rekla je. Poglavlje 24 je važno jer je priprema za kasniji ulazak u Schengen, kazala je. Pusić je najavila kako očekuje da još pet do šest zemalja ratificira hrvatski Ugovor o pristupanju prije ljeta. Dodala je da je jučer dobila informaciju da je litavski parlament u prvom čitanju izglasao ratifikaciju, iako procedura još nije gotova.

Govoreći o prvom primjerku Službenog lista na hrvatskom, ona je kazala da se radi o prvih 258 od ukupno 142.831 stranice i 460 takvih svezaka koliko bi ih trebalo biti na kraju. Za ilustraciju, opisala je da bi ti primjerci, kada svi budu gotovi, mogli popločiti čitav Dinamov stadion, s time da bi ih još ostalo za atletsku stazu. Ogroman posao koji ide kroz relativno kompliciranu proceduru jer osim prevođenja uključuje i usuglašavanje i korigiranje terminologije, kao i druge dodatne poslove, treba biti dovršen do ulaska Hrvatske u EU.

“Mi smo već poslali 40.000 stranica u Bruxelles na usuglašavanje, pregled i standardizaciju terminologije kako bi ubuduće ona bila jednoznačna”, rekla je šefica diplomacije. “Naša je ambicija da budemo prva nova članica EU-a koja će u trenutku ulaska imati ukupnu pravnu stečevinu prevedenu na svoj jezik i objavljenu u Službenom listu EU-a… jer ni jedna država dosad nije postala članicom uz kompletno prevedenu i objavljenu stečevinu EU-a”, kazala je Pusić.

Spominjući moguće posljedice ako jedan dio nije preveden i objavljen u trenutku ulaska, kazala je da u tom slučaju nitko ne može prisiliti državljane da ispune neke obveze iz pravne stečevine EU-.a

(Hina/pd)

jednostavnije korištenje

Jednim klikom do usluge, ali kome se obratiti kad nastane problem?

Kaić s velikom misijom

Dok jedni zaboravljaju stare vještine, na Murteru ih prenose na nove generacije