Izmjene HSFI posljedica su novog Zakona o računovodstvu (NN 78/2015) i ugrađivanja računovodstvene Direktive 2013/34/EU u hrvatski računovodstveni sustav a samim time i u HSFI.  
U NN 86/15 su objavljeni novi Hrvatski standardi financijskog izvještavanja ("HSFI") a koji se primjenjuju od 1.1.2016. godine.  Iako će se financijski izvještaji po novim odredbama Standarda predavati tek u 2017. godini, izmjene nikoga neće razveseliti, jer je potrebno izvršiti dorade u vlastitim računovodstvenim politikama (prema potrebi) te dodatno poraditi na bilješkama uz financijske izvještaje koje su novim standardima nadopunjene.
Analizom odredbi novog Zakona ne može se steći dojam da je ostvareno znatnije administrativno rasterećenje mikro i malih poduzetnika što je bila osnovna namjera Direktive EU 2013/34/EU.  Isto tako osnovna značajka izmjena Standarda je povećanje obujma bilješki koje se moraju objavljivati uz financijske izvještaje te one sada postaju nešto detaljnije a samim time i kompleksniji za veliki broj manjih poduzetnika koji oni nisu dovoljno educirani za ovu razinu izvještavanja.
Promjene koje su u novim Standardima u odnosu na postojeće detaljno se mogu nabrojati kako slijedi:
 

HSFI 1,Objavljivanje financijskih izvještaja
U HSFI-u 1 ukinuto je pojednostavljenje za objavljivanjem manjeg broja bilješki koje je bilo propisano za mala društva te temeljem točke. 1.42., mali poduzetnici ubuduće trebaju objaviti sve informacije u bilješkama uz financijske izvještaje kao i srednji poduzetnici. Za male poduzetnike to su dodatno slijedeće informacije:

• iznos dividendi,
• osnovu mjerenja i procjene stavaka financijskih izvještaja,
• iznos kumulativnih povlaštenih dividendi koji nije priznat,
• iznos obveza poduzetnika koji dospijevaju na plaćanje nakon više od pet godina, kao i ukupna zaduženja poduzetnika pokrivena vrijednosnim jamstvima poduzetnika zajedno s vrstom i oblikom jamstva. Ova informacija se obvezno objavljuje odvojeno za svaku stavku obveza,
• pregled nedovršenih sudskih sporova,
• za stavke uključene u financijski izvještaj koje jesu ili su izvorno bile izražene u stranoj valuti poduzetnik objavljuje temelj konverzije u izvještajnoj valuti,
• iznos naknade članovima administrativnih upravnih i nadzornih tijela,
• informacije o ključnim pretpostavkama u vezi s budućnošću poslovanja te procjenu neizvjesnosti na datum bilance koje stvaraju veliki rizik,
• sve ono što je zahtijevano ostalim primijenjenim HSFI

HSFI 2, Konsolidirani financijski izvještaji
Izmjene HSFI-a 2 donose novu definiciju povezanog društva a to je: ".Društvo povezano sudjelujućim interesom (društvo povezano sudjelujućim interesom ili interesom) znači društvo u kojem drugo društvo ima sudjelujući udjel ili interes i nad čijom operativnom i financijskom politikom to drugo društvo vrši značajan utjecaj. Smatra se da neko društvo izvršava značajan utjecaj nad drugim društvom ako ima 20% ili više glasačkih prava dioničara ili članova u tom drugom društvu" (HSFI 2.6)  

Isto tako definirani su i "Poduzetnici unutar grupe" koji su bilo koja dva ili više poduzetnika unutar grupe (HSFI 2.21.).  Novi HSFI donosi i detaljniju definiciju povezane osobe koja može biti povezana s izvještajnim poduzetnikom ukoliko ima kontrolu ili zajedničku kontrolu, značajan utjecaj ili je član ključnog rukovodstva izvještajnog poduzetnika. Povezane osobe su i članice grupe (matična, ovisna, sestrinska društva) kao i zajednički pothvati i mirovinski fond zaposlenih u izvještajnom poduzetniku) (HSFI 2.22.)  HSFI 2 definira i "Sudjelujući interes (sudjelujući udjel)" koji predstavlja prava u kapitalu drugih poduzetnika, bez obzira na to jesu li materijalizirana u obliku potvrda ili nisu, koja su, na temelju trajne povezanosti s tim poduzetnicima, stečena s namjerom da pridonose poslovanju poduzetnika koji ima ta prava. Smatrat će se da udio u dijelu kapitala nekog drugog poduzetnika predstavlja sudjelujući interes (udjel) u slučaju kada je jednak ili prelazi 20% (HSFI 2.23.)

Osim novih definicija, standard donosi i promjene postojećih definicija: grupa, fer vrijednost… kako je i nabrojano u Tablici 1. 
HSFI 2.34. za razliku od starog standarda definira i "Poslovna spajanja poduzetnika (ili poslovanja) pod zajedničkom kontrolom unutar grupe konsolidirajućih poduzetnika".   Poslovno spajanje u kojem su svi poduzetnici ili sva poslovanja koja se spajaju pod krajnjom kontrolom iste strane ili strana i prije i nakon poslovnog spajanja, a ta kontrola nije privremena smatraju se pripajanjima unutar grupe. Datum stjecanja u poslovnom spajanju poduzetnika pod zajedničkom kontrolom unutar grupe konsolidirajućih poduzetnika je datum koji proizlazi iz ugovora o poslovnom spajanju i predstavlja datum od kojeg se prihodi i rashodi i novčani tokovi poduzetnika koji prestaju uključuju u financijske izvještaje izvještajnog poduzetnika.  Prihodi i rashodi i novčani tokovi poduzetnika koji prestaje ostvareni do datuma stjecanja u poslovnom spajanju poduzetnika pod zajedničkom kontrolom unutar grupe konsolidirajućih poduzetnika uključuju se u zadržanu dobit izvještajnog poduzetnika.  U poslovnim spajanjima unutar grupe, prijeboj knjigovodstvenih vrijednosti dionica ili udjela u kapitalu odnosno razlike koje se javljaju kao rezultat takvog prijeboja dodaju se konsolidiranim rezervama ili se, prema potrebi, od njih oduzimaju (2.58). Posljedično kretanje rezervi te nazivi i sjedišta predmetnih poduzetnika navode se u bilješkama uz financijske izvještaje.

HSFI 2.45 u odnosu na stare standarde dodatno definira izvještavanje ukoliko poduzetnik ima zajedničku kontrolu nad jednim (ili više poduzetnika) koji nisu obuhvaćeni konsolidacijom, u takvim slučajevima se zajednički kontrolirani poduzetnik uključuje u financijske izvještaje metodom udjela te je metoda proporcionalne konsolidacije u potpunosti ukinuta. HSFI 2 donosi i usklade s Međunarodnim standardima za financijsko izvještavanje te koliko je matično društvo u Hrvatskoj članice grupacije i u 100% vlasništvu drugog matičnog društva (u slučaju posebnih odobrenja manjinskih vlasnika,  prihvaća se i 90%) matica ne mora pripremati konsolidirane financijske izvještaje no matično društvo mora objaviti konsolidirane godišnje financijske izvještaje, konsolidirano izvješće poslovodstva drugog matičnog društva i pripadajuće revizorsko izvješće sukladno odredbama Zakona o javnoj objavi u izvorniku.  Osim toga, u bilješkama se mora objaviti naziv i sjedište matičnog društva koje sastavlja konsolidirane godišnje financijske izvještaje te navod o izuzeću od obveze sastavljanja konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja, odnosno konsolidiranog izvješća poslovodstva (HSFI 2.49). Objavljivanje informacija vezanih uz konsolidirane financijske izvještaje je značajno prošireno u odnosu na stare HSFI te je dodatno potrebno: informacije o tome te temelju čega je izvršena konsolidacija u slučajevima jednakih glasačkih prava odnosno informacije zašto je određeni poduzetnik izuzet iz konsolidacije zatim detaljne podatke o društvima povezanim sudjelujućim interesom (iznos imovine, obaveza, kapitala, rezervi, prihoda i rezultata), informacije o  zajedničkim poduhvatima te ostalo prema točci HSFI 2.94.

HSFI 3, Dugotrajna nematerijalna imovina
Novi HSFI 5 jasno određuje što jest nematerijalna imovina (npr. izdaci za razvoj, patenti, licencije, koncesije, zaštitni znaci, software, dozvola za ribarenje, franšize i ostala prava, goodwill, predujmovi za nematerijalnu imovinu i ostalu nematerijalnu imovinu.) te one stavke koje to nisu kao npr.: interno razvijena robna imena (brandovi), impresumi, izdavački naslovi, popisi klijenata i stavke sličnoga sadržaja ne priznaju se kao nematerijalna imovina (HSFI 5.30.) što do sada nije bio slučaj. Osim toga, HSFI 5.23. dodatno definira slučajeve stjecanja nematerijalne imovine uz pomoć državnih i ostalih potpora (nematerijalna imovina stečena bez naknade, ili uz minimalnu naknadu). U takvim slučajevima, poduzetnik može odlučiti priznati nematerijalnu imovinu i potporu po fer vrijednosti. Ako poduzetnik odluči da u početku neće priznati imovinu po fer vrijednosti, poduzetnik početno priznaje imovinu po trošku nabave.  Isto tako HSFI 5.27. točno definira da se troškovi koji proizlaze iz istraživanja (ili faze istraživanja unutarnjeg projekta) ne priznaju kao imovina  već se priznaju se kao rashod u trenutku njihova nastanka. HSFI 5.53. definira postupanje pri stjecanju nematerijalne imovine zamjenom za nemonetarnu imovinu ili imovine, ili kombinaciju monetarne i nemonetarne imovine. U tom je slučaju definirano da se trošak nabave u transakciji zamjene jedne nenovčane imovine za drugu nenovčanu imovinu utvrđuje prema fer vrijednosti, osim: a) ako transakcija nema komercijalni sadržaj ili b) ako se fer vrijednost primljene imovine i fer vrijednost dane imovine ne mogu pouzdano odrediti. 

Glede objave podataka u bilješkama uz financijske izvještaje (HSFI 5.58), osim dosadašnjih informacija o Nematerijalnoj imovini potrebno je objaviti i: 

Konkretne komunikacijske vještine

Što danas znači biti relevantan iz perspektive onih koji kreiraju komunikaciju budućnosti?

E-mobilnost bez prepreka

Revolucija u punjenju električnih vozila: Charge Pro donosi pametnu kontrolu i uštedu za tvrtke

• zasebno povećanja iz unutarnjeg razvijanja, zasebno nabavljena povećanja i povećanja stečena u okviru poslovnoga spajanja,
• u slučaju kada se nematerijalna imovina mjeri prema revaloriziranim iznosima, treba prikazati povećanja i smanjenja koja proistječu iz revalorizacije u izvještajnom razdoblju uz objašnjenje poreznog tretmana sadržanih stavki, uključujući povećanja, smanjenja i prijenose koji proizlaze iz revalorizacije, gubitke od umanjenja revalorizirane imovine koji su priznati ili ukinuti izravno u kapitalu,
• gubitke od umanjenja imovine koji su priznati, odnosno ukinuti u računu dobiti i gubitka, odnosno izravno u kapitalu, te koji su naplaćeni tijekom izvještajnog razdoblja,
• neto tečajne razlike koje su posljedica prevođenja financijskih izvještaja iz funkcionalne valute u drug,u smanjenja i prijenosi tijekom izvještajnog razdoblja,
• u slučaju kada se nematerijalna imovina mjeri prema revaloriziranim iznosima, povećanja i smanjenja valutu prezentiranja, uključujući prevođenje inozemnog poslovanja u valutu prezentiranja izvještajnog poduzetnika, 
• u slučaju kada se kamata kapitalizira, iznos kapitaliziran tijekom izvještajnog razdoblja,
• knjigovodstvenu vrijednost u bilanci koja bi se iskazala da nematerijalna imovina nije bila revalorizirana,
• u slučaju kada se nematerijalna imovina mjeri prema revaloriziranim iznosima, trošak nabave.
• ako je nematerijalna imovina predmet vrijednosnog usklađivanja samo za potrebe oporezivanja, iznos usklađenja kao i razlozi zbog kojih su izvršena.

HSFI 4, Dugotrajna materijalna imovina
Kao i prethodni Standard za nematerijalnu imovinu, i ovaj Standard detaljnije definira zamjenu za nemonetarnu imovinu (ili imovine, ili kombinaciju monetarne i nemonetarne imovine). Trošak nabave u transakciji zamjene jedne nenovčane imovine za drugu nenovčanu imovinu mjeri se po fer vrijednosti, osim: a) ako transakcija nema komercijalni sadržaj ili b) ako se fer vrijednost primljene imovine i fer vrijednost dane imovine ne mogu pouzdano izmjeriti. Nabavljena se imovina mjeri na navedeni način čak i ako poduzetnik ne može odmah prestati priznavati imovinu koju je dao u zamjenu. Ako se nabavljena imovina ne mjeri po fer vrijednosti, njezin se trošak nabave mjeri po knjigovodstvenoj vrijednosti dane imovine (HSFI 6.22.). 
U dijelu koji definira realizaciju revalorizacijskih pričuva (HSFI 6.39) sada je definirano da se revalorizacijska pričuva može prenijeti u zadržani dobitak kada je imovina rashodovana (prema prijašnjim zahtjevima je to trenutak povlačenja iz uporabe) ili je otuđena. Uz to, dodana je HSFI 6.40. u kojoj je definirano da se revalorizacijska pričuva ne smije smanjivati, osim kako je navedeno u tome standardu. 
HSFI 6.63. definira da se dobitci i gubitci od prestanka priznavanja dugotrajne materijalne imovine (prethodno: "Prihodi ili rashodi") priznaju kao ostali prihodi ili ostali rashodi, a ne više kao izvanredni prihodi i rashodi. Dodatno su definirani i dobici ili gubici koji proizlaze iz prestanka priznavanja pojedinog predmeta dugotrajne materijalne imovine oni su utvrđeni kao razlika između iznosa koji se prima za otuđenu imovinu, ako postoji, i knjigovodstvene vrijednosti imovine.

HSFI 7, Ulaganja u nekretnine
Dodatne definicije u HSFI 7.24 se odnose na evidenciju razlike između knjigovodstvene vrijednosti nekretnine utvrđene u skladu s HSFI 6 (tj. neto amortizirane vrijednosti) i njezine fer vrijednosti na datum promjene njezine namjenu u Ulaganja u nekretnine.  Ta prva odnosno početna razlika će se evidentirati kao revalorizacijska rezerva u skladu s HSFI 6.  Nadalje, dopuna je i HSFI 7.27., koji određuje da kod prijenosa sa ulaganja u nekretnine mjerene po fer vrijednosti na nekretninu koju koristi vlasnik ili na zalihe, fer vrijednost na datum prijenosa će biti trošak nabave za potrebe HSFI 6 ili HSFI 10.

Glede objave podataka u bilješkama uz financijske izvještaje, osim dosadašnjih informacija o Ulaganjima u nekretnine,  potrebno je objaviti sve objave koje su navedene u točki 6.70 HSFI 6 – Dugotrajna materijalna imovina, bez obzira primjenjuje li model fer vrijednosti ili model troška nabave (bruto i neto knjigovodstvena vrijednost ulaganja, amortizacija itd.).

HSFI 9, Financijski instrumenti
Izmjene u ovom Standardu se odnose na dopunu u HSFI 9.6 gdje se definira da se fer vrijednost financijske imovine.  Naime do sada je "Fer vrijednost" bila definirana kao iznos za koji se neka imovina može razmijeniti ili obveza podmiriti između informiranih nepovezanih stranaka koje su voljne obaviti transakciju. Prema novoj definiciji fer vrijednost ona je jedna od sljedećih vrijednosti:
a) u slučaju financijskih instrumenata za koje se odmah može identificirati pouzdano tržište to je tržišna vrijednost,
b) u slučaju kada za neki instrument nije lako prepoznati tržišnu vrijednost, tržišna se vrijednost može izvesti iz vrijednosti njezinih sastavnih dijelova ili sličnih instrumenata,
c) u slučaju financijskih instrumenata za koje se ne može odmah identificirati pouzdano tržište, vrijednost koja proizlazi iz opće prihvaćenih modela i tehnika vrednovanja
U dijelu priznavanja promjena fer vrijednosti izmijenjen je HSFI. 9.22. kojim je sada definirano da se učinci promjene fer vrijednosti imovine raspoložive za prodaju priznaju u rezervu fer vrijednosti (prema dosadašnjim zahtjevima su se priznali u revalorizacijske rezerve).
Zanimljivo je, da je definicija naknadnog mjerenja vlasničkih instrumenata čija fer vrijednost nije dostupna, u novom HSFI 9.24, sada istovjetna originalnoj verziji tog Standarda iz 2008 a promjene koje su uvedene Odlukom Odbora objavljenoj u NN 4/2009 više nisu aktualne (vidi Tablica 2). 

Ubačen je i novi paragraf (HSFI 9.31.) koji određuje da se rezerva fer vrijednosti povezana sa stavkama financijske imovine raspoložive za prodaju prenosi u račun dobiti i gubitka: ili kada se odnosne stavke prestanu priznavati ili ako priznati gubici postanu značajni ili trajni, ovisno što od toga nastupi ranije.
Dopunjeni su i zahtjevi za objavljivanjem informacija u bilješkama uz financijske izvještaje. U slučajevima kada se dugoročna financijska imovina iskazuje u svoti koja je veća od njezine fer vrijednosti (HSFI. 9.38.), mora se još dodatno objaviti:
a) Knjigovodstvenu vrijednost i fer vrijednost ili pojedinih dijelova imovine ili odgovarajućih skupina tih pojedinih dijelova imovine, i
b) razloge za nesmanjivanje knjigovodstvene vrijednosti, uključujući prirodu dokaza koji pruža osnovu za vjerovanje da će se knjigovodstvena vrijednost naplatiti u cijelosti.
Uz to potrebno je dodatno prikazati kako slijedi:
HSFI 9.41. Tablicu koja prikazuje kretanje rezerve fer vrijednosti tijekom izvještajnog razdoblja.
HSFI 9.42. Iznos predujmova i odobrenih zajmova članovima administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela s naznakama kamatnih stopa, glavnih uvjeta i svih otplaćenih, otpisanih ili ukinutih iznosa, kao i obveza dogovorenih u njihovu korist preko bilo kakvih jamstava, s naznakom ukupnog iznosa za svaku kategoriju.
HSFI 9.43. Za svaku kategoriju izvedenih financijskih instrumenata:
a) fer vrijednost instrumenata, ako se takva vrijednost može utvrditi jednom od metoda navedenih u ovom Standardu,
b) informacije o visini i prirodi tih instrumenata.

HSFI 10, Zalihe
HSFI 10 dobio je dorađenije definicije troška nabave i troškova proizvodnje:
"HSFI 10.6. Trošak nabave je iznos novca ili novčanih ekvivalenata koji se plaća ili fer vrijednost ostalih naknada koje se daju za stjecanje neke imovine u vrijeme njezina stjecanja ili izgradnje, ili, ako je primjenjivo, iznos koji se može pripisati toj imovini kod početnog priznavanja u skladu sa zahtjevima drugih HSFI.
HSFI 10.7. Tros?kovi proizvodnje znac?e vrijednost utrošenih sirovina, potros?nog materijala i drugi tros?kovi koji su neizravno pripisivi predmetnom proizvodu. Uključuju razumni udjel fiksnih i varijabilnih opc?ih tros?kova nastalih u razdoblju proizvodnje koji se neizravno pripisuju predmetnom proizvodu. Tros?kovi distribucije ne ukljuc?uju se."
HSFI 11, Potraživanja
HSFI 11 ima izmjena u definiciji fer vrijednosti koja je sada određena kao: HSFI 11.5. Fer vrijednost – cijena koju bi trebalo primiti za prodanu imovinu ili platiti za podmirenje obveze u uobic?ajenoj transakciji između sudionika na trz?is?tu na dan mjerenja vrijednosti (prethodno:Fer vrijednost – je iznos za koji se neka imovina može razmijeniti ili obveza podmiriti između informiranih nepovezanih stranaka koje su voljne obaviti transakciju).
U bilješkama uz financijske izvještaje dodatno se mora objaviti prema HSFI 11.44.:
a) znac?ajne pretpostavke koje su sluz?ile kao podloga za nac?ine i tehnike vrednovanja
b) za svaku kategoriju potraživanja, fer vrijednost, promjene vrijednosti koje su izravno ukljuc?ene u rac?un dobiti i gubitka kao i promjene ukljuc?ene u rezerve fer vrijednosti
c) za svaku kategoriju izvedenih financijskih instrumenata, podatak o visini i prirodi instrumenata, ukljuc?ujuc?i
d) znac?ajne rokove i uvjete koji mogu utjecati na iznos, roc?nost i sigurnost buduc?ih novc?anih tokova, i
e) tablicu koja prikazuje kretanja rezervi fer vrijednosti tijekom izvještajnog razdoblja.

HSFI 12, Kapital
HSFI 12.8 donosi detaljnija objašnjenja rezervi iz dobiti koje se sastoje od: zakonskih rezervi, statutarnih rezervi, rezervi za otkup vlastitih dionica (udjela) i ostalih rezervi. 
Prema HSFI 12.9., revalorizacijske rezerve su dio kapitala koje nastaju ponovnom procjenom imovine iznad troškova nabave dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine dok je financijska imovina raspoloživa za prodaju isključena iz revalorizacijske rezerve novim standardom. 
Za financijske instrumente je dodan članak HSFI 12.10 koji definira "Rezerve fer vrijednosti su dio promjene fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju, učinkoviti dio zaštite novčanog toka i zaštita s osnove ulaganja u inozemno poslovanje".
Definicije u HSFI 12.41 i 12.36 uključuju novu kategoriju rezervi fer vrijednosti za evidenciju promjena po fer vrijednostima financijskih instrumenta (povećanja ili smanjenja).

HSFI 13, Obveze
HSFI 13, Obveze donosi promjene u definiciji rezerviranja koja su do sada bila vrlo šturo objašnjena te izmijenjenim člankom HSFI 13.13. rezerviranja su definirana kao "obveza čija je priroda jasno određena i za koju je na datum bilance vjerojatno ili sigurno da će nastati ali postoji neizvjesnost u pogledu iznosa ili datuma kada će nastati. Rezerviranje se ne koristi za usklađivanje vrijednosti imovine."
U dijelu koji se odnosi na utvrđivanje vrijednosti obveza izmijenjen je HSFI 13.30 kojim je definirano da se kod početnog utvrđivanja vrijednosti, vrijednost obveza određuje prema sadašnjoj vrijednosti plaćanja (prema prijašnjim zahtjevima je to bila fer vrijednost)
Dodan je i HSFI 13.31. kojim se zahtijeva da se vrijednost obveza prema dobavljačima i zaposlenima te obveza za predujmove utvrđuje u svoti u kojoj će se podmiriti.  Iznimno, ove obveze se mjere po sadašnjoj vrijednosti očekivanih plaćanja u svrhu podmirenja ukoliko je odstupanje iznosa podmirenja od sadašnje vrijednosti značajno.
Osim navedenog, dopunjeni su  i izmijenjeni zahtjevi za objavljivanjem informacija u bilješkama uz financijske izvještaje (HSFI. 13.35. – 13.37.) te je sada potrebno objaviti slijedeće informacije:
HSFI 13.35. Poduzetnik treba u bilješkama objaviti ukupan iznos svih financijskih obveza, jamstava ili nepredviđenih obveza koji nisu uključeni u bilancu, te naznaku prirode i oblika eventualno uspostavljenog stvarnog osiguranja koje je dano. Sve obveze koje se odnose na mirovine i povezana poduzeća ili poduzeća povezana sudjelujućim interesima objavljuju se odvojeno.
HSFI 13.36. Sve obveze koje se odnose na povezane poduzetnike ili poduzetnike povezane sudjelujuc?im udjelom objavljuju se odvojeno.
HSFI 13.37. Poduzetnik treba objaviti iznose koje duguje i koji dospijevaju nakon više od pet godina, kao i ukupna dugovanja poduzetnika pokrivena vrijednim osiguranjem koje je dao poduzetnik, uz naznaku prirode i oblika osiguranja.

HSFI 14, Vremenska razgraničenja
U HSFI 14, Vremenska razgraničenja nije bilo značajnijih promjena osim dodatka za objavljivanjem informacija u bilješkama uz financijske izvještaje kojim se dodatno izvještava o odgođenim porezima:
"HSFI 14.40. Ako je u bilanci priznat odgođeni porez poduzetnik obavezno objavljuje stanje odgođenog poreza na kraju izvještajnog razdoblja i kretanja tijekom izvještajnog razdoblja."

HSFI 15,  Prihodi
Standard koji se bavi prihodima dobio je dopunu u HSFI 15.5. gdje je definiran "Neto prihod" koji se odnosi na iznose ostvarene prodajom proizvoda i davanjem usluga nakon oduzimanja popusta i poreza na dodanu vrijednost te drugih poreza izravno povezanih s prihodima.
Značajna promjena je i u kategorizaciji prihoda te sada postoje poslovni prihodi (koji mogu biti prihodi od prodaje i ostali poslovni prihodi) te financijski prihodi, dok su prethodno definirani izvanredni ostali prihodi i nerealizirana dobit (prihod) u potpunosti ukinuti. Prethodno definirani nerealizirana dobit i izvanredni prihodi u točkama HSFI 15.49-15.66 sada su raspoređeni na poslovne i financijske prihode kako je i navedeno u Tablicama 3 i 4.
Novi HSFI 15 isto tako određuje da se kod obračuna ulaganja prema metodi udjela ulagateljev udio u dobiti ili gubitku poduzetnika u koji je obavljeno ulaganje priznaje se kao ulagateljev  financijski prihod dok su ti prihodi do sada bili kategorizirani kao poslovni prihodi (HSFI 15.54). Nadodana je i točka HSFI 15.65. koja dodatno definira "Ako u sljedećem razdoblju, nadoknadivi iznos ulaganja u ovisna društva, u odvojenim financijskim izvještajima matičnog društva poraste gubitak od umanjenja vrijednosti ove financijske imovine ispravit će se, a ispravljeni iznos priznaje se u računu dobiti i gubitka kao prihod. Isto se na prikladan način primjenjuje i na ulaganja u društva povezana sudjelujućim interesom.
U HSFI 15.70, postoji dodatak za objavljivanjem informacija u bilješkama uz financijske izvještaje kojim se dodatno izvještava o – bruto iznosu nastalih prihoda i rashoda povezanih s otuđenjem dugotrajne imovine (alternativa: bruto iznos prihoda i rashoda za stavke uključene u račun dobiti i gubitka na neto osnovi).

HSFI 16, Rashodi
Promjene u standardu vezanom uz rashode uglavnom su posljedica ukidanja kategorija određenih rashoda pa HSFI 16.11 određuje da rashodi mogu bit poslovni i financijski te su prethodne kategorije nerealiziranih gubitaka (rashoda) te ostali – izvanredni rashodi ukinute. Isto tako, HSFI 16.16. se promijenio u definiciji pozicija troškova te su sada definirani "ostali troškovi" i "ostali poslovni rashodi" dok je stavka "ostalih troškova poslovanja" isključena iz definicije.  HSFI 16.31. detaljnije određuje ostale poslovne rashode te oni uključuju, primjerice, inventurne manjkove, kazne, prodaju dugotrajne imovine, gubitak od prestanka poslovanja i slično. Također, prihodi ili rashodi od prestanka priznavanja dugotrajne imovine priznaju se u skladu s HSFI 15 – Prihodi i klasificiraju se kao ostali poslovni rashodi (HSFI 16.32.).

HSFI 16.10. "Vrijednosno usklađivanje – znaci usklađivanja kojima je namjera uzeti u obzir promjenu vrijednosti pojedine imovine utvrđene s datumom bilance, neovisno o tome je li promjena konac?na ili ne."
Nadodan je HSFI 16.10. s objašnjenjem vrijednosnih usklađivanja koje "znace usklađivanja kojima je namjera uzeti u obzir promjenu vrijednosti pojedine imovine utvrđene s datumom bilance, neovisno o tome je li promjena konac?na" i HSFI 16.18. s pojašnjenjem  "Kada se zalihe prodaju, knjigovodstvena vrijednost tih zaliha priznaje se u rashod razdoblja u kojem se priznaje i prihod."
U HSFI 16.40, postoji dodatak za objavljivanjem informacija u bilješkama o – bruto iznosu nastalih prihoda i rashoda povezanih s otuđenjem dugotrajne imovine.