Ulaskom u Europsku uniju hrvatsko gospodarstvo nije profitiralo kao što je to bio slučaj sa svim dosadašnjim iskustvima proširenja.

Štoviše, volumen našeg izvoza u zemlje Europske unije je nepromjenjen ili pada, ali je zato kao posljedica članstva u Europskoj uniji značajno smanjen izvoz u zemlje CEFTA-e. Evidentno je da je konkurentnost naših proizvoda za plasman na europsko tržište nedovoljna. U takvoj situaciji bi uz ostale nužne mjere za podizanje konkurentnosti trebalo redefinirati i naše tržišne orjentacije. Aktivnosti koje provodi i potiče Europska unija tijekom ovog mjeseca morale bi biti poticaj za ozbijna promišljanja i analize hrvatske diplomacije, gospodarske politike te posebno gospodarstva, o strateškom repozicioniranju u novim europskim vanjskopolitičkim i gospodarskim okolnostima. 

Prekretnica za Uniju
Krajem mjeseca u Vilniusu se održava sastanak na vrhu Istočnog partnerstva, vanjskopolitičkog projekta Europske unije pokrenutog prije četiri godine, a koji bi nakon ovog skupa mogao ući u vrlo obećavajuću fazu konkretizacije općih ciljeva. U ovaj projekt uključene su Armenija, Azerbejdžan, Bjelorusija, Gruzija, Moldavija i Ukrajina te je sa gospodarskog motrišta riječ o tržištu od skoro osamdeset milijuna stanovnika.

Velika je vjerojatnost da će u Vilnusu biti potpisan Sporazum o pridruživanju s Ukrajinom, pod uvjetom da se iz mjerila postavljenih u prosincu 2012. godine prije ovog skupa u Ukrajinskom parlamentu usvoje još tri sporna zakona. Rezultat ovog skupa mogli bi biti i sporazumi o pridruženju kao i sveobuhvatni sporazimi o slobodnoj trgovini s Moldavijom, Gruzijom i Armenijom. Također je izgledno sklapanje sporazuma o viznim olakšicama s Armenijom i Azerbejdžanom. Na stolu je i ponuda Bjelorusiji za sklapanje sličnih sporazuma. Zato bi skup u Vilnusu mogao biti prekretnica u odnosima Europske unije i zemalja uključenih u Istočno partnerstvo, ali i važan putokaz za budući razvoj gospodarskih odnosa, pri čemu bi hrvatsko gospodarstvo u kontekstu aktualnih vanjskotrgovačkih problema i manjka konkurentnosti za prezahtjevno europsko tržište moglo otvoriti nove mogućnosti ubrzanog razvoja i tržišnog širenja.

Na drugoj strani Europe, u Marseillesu, početkom mjeseca je održan tradicionalni Mediteranski gospodarski tjedan koji je okupio mnogobrojne političke i gospodarske predstavnike zemalja Europske unije usmjerenih Mediteranu i njihove susjede na južnom dijelu Mediterana. U sklopu ovog skupa održan je i Ekonomski forum MENA zemalja odnosno zemalja Srednjeg istoka i Sjeverne Afrike koje se prostiru od Maroka do Irana i u užem smislu imaju oko 380 milijuna stanovnika dok u širem obuhvatu predstavljaju tržište skoro jednako onom koje obuhvaća Europska unije. Obje manifestacije u Marseilleu pokazale su da unatoč postojanja političkih i sigurnosnih problema u nekim od zemalja europskog mediteranskog susjedstva postoje vidljivi i rastući gospodarski interesi sa obje strane Mediterana. 

Pasivne institucije
Ne treba zaboraviti da su mnoga hrvatska poduzeća u prošlosti razvijala važne gospodarske odnose u mnogim od spomenutih zemalja, pa su nove inicijative koje podržava Europska unije dobar poticaj za analizu propuštenih prilika u posljenjih nekoliko godina. Međutim, prilike koje Hrvatskoj otvara članstvo u Europskoj uniji kroz realizaciju njezinih vanjskopolitičkih i gospodarskih strategija prema susjedstvu, mogle bi se opet suočiti sa pasivnim i ignorantskim odnosom odgovarajućih hrvatskih institucija, organizacija i gospodarstva prema ovakvim prilikama, koji je bio vidljiv na skupu u Marseillesu. Naime, da na skupu nije bilo predstavnika Euromediteranskog foruma iz Splita, Hrvatska niti ovdje ne bi bila zastupljena.