EN DE

Proizvodnja za Fiat kao slamka spasa

Autor: Darko Bičak
24. veljača 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Iako hrvatski proizvođači autodijelova kažu da se u suradnji s Fiatom nije ništa promijenilo, da su poslovi odgođeni, ipak svi sa strepnjom očekuju vijesti

Mi smo dovoljno mali da ne budemo veliki, a opet smo dovoljno veliki da ne budemo mali rečenica je iz Smogovaca koja se lani mogla čuti među hrvatskim proizvođačima autodijelova. Još krajem 2008. godine vodeći ljudi Hrvatske gospodarske komore i automobilskoga klastera tvrdili su da je svjetska kriza nešto što se nas dotiče samo periferno jer da smo premali u toj branši.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

No samo mjesec-dva poslije došlo je otriježnjene. Proizvodnja automobilskih dijelova u Hrvatskoj je smanjena za gotovo 60 posto, što naravno znači da je nekim proizvođačima smanjena 10 posto, a nekima vjerojatno i 90 posto. Da je svijet globalno selo, priča je koja egzistira godinama. No da je uistinu tako, možda je i najbolje do sada pokazala kriza. Problem s plaćanjem hipoteka u SAD-u u samo nekoliko tjedana srušio je financijsko tržište najmoćnije zemlje svijeta. Nakon toga se sve događalo domino-efektom pa je kriza došla i na naše granice. Automobilska industrija je danas globalni posao koji već duže vrijeme ne poznaje nacionalne granice. Sama američka autoindustrija već je 15-ak godina u problemima, ponajprije zbog japanske konkurencije. No kao nacionalni ponos američke financijske institucije i država su godinama ulagale novac u tu vreću bez dna. Logika je bila poput financiranja hrvatskih brodogradilišta koja unatoč enormnom gubitku ostvaruju ukupni obrtaj novca koji je jednak državnim dotacijama, uz održanje visoke zaposlenosti i izvoza. Hrvatski proizvođači autodijelova bili su najviše naslonjeni na francusku autoindustriju i trojac Renault, Citroën te Peugot. Slovenski Revoz, Renaultova podružnica u Novom Mestu, bio je među najvećim naručiteljima hrvatskih autodijelova, naravno zbog blizine i brzine dostave. Oko 750 milijuna kuna godišnjeg prihoda hrvatske autoindustrije trebalo se u sljedećih godinu-dvije udvostručiti. Naime, dolazak Fiata u kragujevačku Zastavu pretpostavio je oživljavanje posrnule autoindustrije u ovoj regiji koja je nekada bila vezana na Zavode Crvena zastava. Od 50-ak domaćih tvrtki u branši Fiat je iskazao interes za suradnju s njih 15 koje su ušle u završni krug pregovora. Globalna kriza odrazila se i na Fiatove planove te je čitav projekt odgođen s proljeća na kraj godine. Iako iz hrvatskih tvrtki kažu da se o pitanju njihove suradnje s Fiatom nije ništa promijenilo, nego da je riječ samo o odgodi, svi sa strepnjom očekuju nove vijesti, nadajući se da će biti dobre. Da problemi uvijek dolaze u paru, pokazuje i primjer zagrebačke Munje koja proizvodi akumulatore, kojoj je zbog nedavne redukcije plina uništen veći dio pogona.

Mi smo dovoljno mali da ne budemo veliki, a opet smo dovoljno veliki da ne budemo mali rečenica je iz Smogovaca koja se lani mogla čuti među hrvatskim proizvođačima autodijelova. Još krajem 2008. godine vodeći ljudi Hrvatske gospodarske komore i automobilskoga klastera tvrdili su da je svjetska kriza nešto što se nas dotiče samo periferno jer da smo premali u toj branši.

No samo mjesec-dva poslije došlo je otriježnjene. Proizvodnja automobilskih dijelova u Hrvatskoj je smanjena za gotovo 60 posto, što naravno znači da je nekim proizvođačima smanjena 10 posto, a nekima vjerojatno i 90 posto. Da je svijet globalno selo, priča je koja egzistira godinama. No da je uistinu tako, možda je i najbolje do sada pokazala kriza. Problem s plaćanjem hipoteka u SAD-u u samo nekoliko tjedana srušio je financijsko tržište najmoćnije zemlje svijeta. Nakon toga se sve događalo domino-efektom pa je kriza došla i na naše granice. Automobilska industrija je danas globalni posao koji već duže vrijeme ne poznaje nacionalne granice. Sama američka autoindustrija već je 15-ak godina u problemima, ponajprije zbog japanske konkurencije. No kao nacionalni ponos američke financijske institucije i država su godinama ulagale novac u tu vreću bez dna. Logika je bila poput financiranja hrvatskih brodogradilišta koja unatoč enormnom gubitku ostvaruju ukupni obrtaj novca koji je jednak državnim dotacijama, uz održanje visoke zaposlenosti i izvoza. Hrvatski proizvođači autodijelova bili su najviše naslonjeni na francusku autoindustriju i trojac Renault, Citroën te Peugot. Slovenski Revoz, Renaultova podružnica u Novom Mestu, bio je među najvećim naručiteljima hrvatskih autodijelova, naravno zbog blizine i brzine dostave. Oko 750 milijuna kuna godišnjeg prihoda hrvatske autoindustrije trebalo se u sljedećih godinu-dvije udvostručiti. Naime, dolazak Fiata u kragujevačku Zastavu pretpostavio je oživljavanje posrnule autoindustrije u ovoj regiji koja je nekada bila vezana na Zavode Crvena zastava. Od 50-ak domaćih tvrtki u branši Fiat je iskazao interes za suradnju s njih 15 koje su ušle u završni krug pregovora. Globalna kriza odrazila se i na Fiatove planove te je čitav projekt odgođen s proljeća na kraj godine. Iako iz hrvatskih tvrtki kažu da se o pitanju njihove suradnje s Fiatom nije ništa promijenilo, nego da je riječ samo o odgodi, svi sa strepnjom očekuju nove vijesti, nadajući se da će biti dobre. Da problemi uvijek dolaze u paru, pokazuje i primjer zagrebačke Munje koja proizvodi akumulatore, kojoj je zbog nedavne redukcije plina uništen veći dio pogona.

Autor: Darko Bičak
24. veljača 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close