Pandemija Covida-19 već godinu dana onemogućuje turistički promet, a jedni od najvećih gubitnika tkave situacije su povremeni prijevoznici putnika u Hrvatskoj. Kako upozoravaju iz udruge Glas poduzetnika, radi se o djelatnosti koja je u 2019. ostvarila 2,8 milijardi kuna prihoda, a u proteklih godinu dana se bezbrojnim sastancima i prosvjedima bore za opstanak.

“Nakon pet prosvjednih akcija, mnogobrojnih dopisa i prijedloga te na desetke sastanaka s više ministarstava, ništa se nije učinilo kako bi se pomoglo ovoj gospodarskoj grani. Ističemo da je povremeni prijevoz putnika djelatnost koja je prva osjetila posljedice krize uzrokovane pandemijom Covida-19. Gotovo godinu dana im je onemogućen rad bez službene zabrane Nacionalnog stožera civilne zaštite. Ovim putem moramo istaknuti da povremeni prijevoz putnika ima najskuplja sredstva rada koja se većinom financiraju putem leasinga. Dok su gotovo sve zemlje Europske unije izdašno pomogle ovu djelatnost značajnim sredstvima, Hrvatska to nije učinila. Često se kao opravdanje moglo čuti da se ne možemo uspoređivati s Njemačkom ili Austrijom. Međutim, čak su i države poput Bosne i Hercegovine te Srbije pomogle djelatnosti povremenog prijevoza putnika, tako da su prijevoznici ove turističke grane u Hrvatskoj skoro pa jedini u Europi koji nisu dobili nikakvu pomoć”, kažu iz udruge Glas poduzetnika.

Dodaju da je važno istaknuti i da trenutačna ministrica turizma i sporta ovu djelatnost uopće ne smatra turističkom granom. “Većina poduzetnika u povremenom prijevozu putnika ima odobrene moratorije na leasinge, od kojih najveći broj ističe 1. travnja, kada na naplatu dolaze skupe kamate (kod nekih leasing kuća se nazivaju naknade) za proteklih šest do devet mjeseci. Tvrtke koje već godinu dana ne rade nemaju od čega platiti te kamate, a ne mogu ni početi otplaćivati redovne anuitete po svojim leasing ugovorima. Upravo sada je krajnje vrijeme da se povuku određeni potezi, koji bi omogućili da tvrtke opstanu i da se zadrže radna mjesta. S nešto više od 100 milijuna kuna mogu se pokriti sve dospjele kamate po leasing ugovorima. Uzimajući u obzir da se za vječnog gubitaša Croatia Airlines tijekom 2020. godine pronašlo milijardu kuna, smatramo da se moraju pronaći sredstva i za povremeni prijevoz putnika. Moramo istaknuti da su svi vlasnici tvrtki u povremenom prijevozu putnika založili privatne zadužnice prilikom potpisivanja leasing ugovora, kao jamci-platci, čime su na bubanj stavili svoju cjelokupnu imovinu. Zar je moguće da su ovi poduzetnici, koji su do izbijanja krize bili perjanica hrvatskog turizma, označeni kao građani drugog reda bez prava na ikakvu pomoć?”, pitaju se poduzetnici u otvorenom pismu koje su danas uputli javnosti.

Stoga, u dokumentu koji potpisuju Hrvoje Bujas i Marko Slišković, zahtjevaju da predsjednik Vlade Plenković, ministar financija Marić te resorni ministar Butković do kraja tjedna pronađu rješenje koje će omogućiti nastavak poslovanja svim tvrtkama koje se bave povremenim prijevozom putnika. Ističu da je potrebno osigurati jednokratnu novčanu pomoć za svaku tvrtku s velikim padom prihoda u djelatnosti povremenog prijevoza putnika. Od dijela te financijske injekcije prijevoznici bi mogli platiti dospjele kamate leasing društvima, a drugim dijelom bi si pokrili fiksne troškove do početka turističke sezone s obzirom na to da je sasvim jasno da predsezonu u Hrvatskoj nećemo imati. Potrebno je također po hitnom postupku donijeti Uredbu na razini Vlade, po uzoru na druge EU zemlje, koje su to već učinile na proljeće 2020. godine. Naime, prema navedenoj Uredbi će leasing kuće biti u obvezi produljiti moratorije na dodatnih 12 mjeseci, kako bi se poduzetnici uspjeli u potpunosti oporaviti i u 2022. godini početi podmirivati svoje obveze. Uredbom bi se trebala osigurati i državna jamstva leasing kućama za sve plasmane koji će ostati u moratoriju, kako poslovanje leasing kuća ne bi bilo ugroženo te kako ne bi, s obzirom na rezervacije rizičnih plasmana, dovele sebe u nezavidan poslovni položaj. Potrebno je napomenuti kako je HANFA već u siječnju dala smjernice leasing kućama da nastave s odgodama plaćanja za ugrožene klijente. Međutim, iz razgovora s leasing kućama te svakodnevne komunikacije s našim članovima koji se bave povremenim prijevozom putnika, očito je kako leasing kuće to neće učiniti bez državne intervencije.

Ono što se Uredbom na razini Vlade također odmah mora urediti, navaode, su kamate/naknade za period novog moratorija koje moraju biti propisane na način da se obračunava visina kamate iz ugovora na odgođeni anuitet, a ne fiksna kamata iz otplatnog leasing plana, kao što je bio slučaj do sada.