Agencija Fitch Ratings u petak je Hrvatsku vratila u investicijski razred podigavši rejting za dugoročno zaduživanje u stranoj valuti iz 'BB+' u 'BBB-' s pozitivnim izgledima.

S ocjenama dvije iz velike trojke koji ulaganja u državni dug smatraju investicijom umjerenog rizika, a ne više špekulacijom, Hrvatska dolazi na kartu mainstream ulagača i nižih kamata na dug. Očekivano, za Fitch je presudno dobro punjenje proračuna tri godine zaredom i višak od 0,2 posto BDP-a u 2018. unatoč jamstvima za propali Uljanik. Kad gledaju fiskalne rezultate u toj agenciji vide rast poreznih prihoda, ograničenje rashoda uz manje troškove kamata u povoljnom makroekonomskom okruženju.

Tu je činjenica da su "strukturne karakteristike Hrvatske općenito povoljnije nego kod sličnih zemalja s rejtingom 'BBB', ponajprije za gotovo trećinu viši BDP po stanovniku. Takav potez nije iznenađenje nakon što je S&P probio led u ožujku, ali je dobra vijest budući da je Moody's u travnju opreznije tek podignuo izglede potvrdivši špekulativni rejting.

Ni premijer Andrej Plenković ni ministar financija Zdravko Marić u petak nisu skrivali zadovoljstvo; šefu Vlade to je politički adut koji mu nasušno treba u bujanju unutarstranačkog nezadovoljstva nakon EU izbora, a Mariću signal koji čega uoči priprema za izdanje obveznica. S dva ovogodišnja dospijeća, od 1,5 milijardi dolara euroobveznice i još milijardu eura kod kuće, bolji rejting znači nižu cijenu. Istini za volju, na financijskim tržištima cijena hrvatskog duga već dugo nije refleksija špekulativnog rejtinga već poplave jeftinog novca.

U tri godine na kamatama je ušteđeno oko tri milijarde kuna, ali devet milijardi koliko se plaća godišnje i dalje je izniman trošak. Iz perspektive stranih kreditora iz koje gledaju Fitch i ostali, u prvom planu je fiskalna konsolidacija, a tek se ovlaš bave dijagnozom ekonomije koja ne dozvoljava rast veći od bijednih dva posto u srednjem roku.

Ipak, za Vladu ključna poruka stiže između redova: poslovno okruženje, javni sektor, slabo korporativno upravljanje, energetika i zdravstvo, pa i još uvijek visoki javni dug, područja u kojima je dosad postignut "tek skroman napredak" mogu se adresirati u sklopu priprema za euro. Iskoristimo li tu priliku, neće samo rasti rejting i država se jeftinije zaduživati već će brži rast BDP-a približavati Hrvatsku razvijenijim članicama. Ne iskoristimo li ju, nastavit će se kupovanje karata za te destinacije – u jednom smjeru.