Ministarstvo financija na europskom je tržištu danas riješilo pitanje dospijeća 1,5 milijardi dolara vrijedne obveznice iz 2011. koja na naplatu stiže za nepunih mjesec dana, a za što će s obzirom na valutnu zamjenu u euro prilikom tog izdanja investitorima trebati isplatiti 1,1 milijardu eura.

Kao što se i očekivalo, prvi izlazak na međunarodno tržište kapitala u 2021. iskorišten je i za pokrivanje dijela ovogodišnjeg deficita odnosno proračunskih potreba projiciranih i računom financiranja. Tako je netom zaključeno izdanje zatvoreno na ukupan iznos od dvije milijarde eura.

Milijarda eura pritom se odnosi na tranšu ročnosti 12 godina (s dospijećem 2033.), i to uz kuponsku kamatu od 1,125 posto odnosno prinos za investitore od 1,257 posto. Drugih milijardu eura je na rok od 20 godina i dospijeva 2041.To je ujedno i najdulja ročnost državnih euroobveznica Hrvatske, a ta tranša nosi kamatu od 1,750 i prinos od 1,780 posto.

Ponderirano je, dakle, izdanje realizirano uz prosječnu kamatu od 1,5 posto. Ministar financija Zdravko Marić s tim u vezi je rekao da su referentne kamate na tržištu ovih dana imale blago nepovoljan pomak, ali to je kompenzirano malo stisnutoj premiji rizika. Tome je pripomogla solidna potražnja koju su iskazali investitori (strani, ali i domaći); interes je bio je 3,2 puta veći od izdanja.

U svakom slučaju, u dijelu u kojemu se novom euroobveznicom refinancira dospijevajući dug, novo zaduženje značit će smanjenje godišnjeg troška kamata koje se mjeri stotinama milijuna kuna. Proteklih deset godina, naime, po toj obveznici država je plaćala kamatu od 6,375 posto.

Marić je u vezi s troškovima kamata podsjetio kako su 2015. rashodi za kamate po državnim dugovima iznosili 12 milijardi kuna ili 3,5 posto BDP-a, dok su danas ti rashodi manji za više od tri milijarde, odnosno na razini su oko 2,5 posto BDP-a. Ali cilj nam mora biti i manje od toga, kaže Marić ističući kako te brojke samo potvrđuju koliko je važno ustrajati na održivosti javnih financija i duga.