PXL

Na zgradarstvo otpada 40 posto potrošnje energije u svijetu, te se velika pažnja posvećuje energetskoj učinkovitosti zgradarstva. Hrvatsko zakonodavstvo će ulaskom u Europsku uniju postrožiti odredbe, odnosno propise i pravilnike koji se odnose na područje energetske učinkovitosti zgrada, a neke europske norme su već usvojene.

Zamislite što za jednu veliku zgradu znači sustav grijanja i hlađenja koji omogućava korištenje 80 posto energije iz okoliša koja je besplatna, što znači da plaćate samo preostalih 20 posto energije, koju vam distribuira energetska mreža. Davorin Gržan, ovlašteni inženjer strojarstva, ovlašteni energetski certifikator i stalni sudski vještak za Poslovni.hr objašnjava primjenu tehnika projektiranja koje zajedno s integracijom obnovljivih izvora energije ostvaruju energetsku učinkovitost u zgradarstvu. Gržan je direktor tvrtke Eksperterm d.o.o. čija je osnovna djelatnost projektiranje čistog strojarstva.

Svaka priča o energetskoj učinkovitosti počinje s fasadom i prozorima

Gržan naglašava kako su u hrvatskom zgradarstvu veliki problem fasade koje ne pružaju toplinsku izolaciju. Za svaku je zgradu, bilo da se radi o stambenom ili nestambenom objektu, poželjno da prije svega ima fasadu i stolariju koji pružaju toplinsku izolaciju. „Osim toga, puno je starih stambenih zgrada čiji sustavi grijanja više ne funkcioniraju zbog dotrajalosti, te su stanari suočeni s činjenicom da će ostati bez grijanja. Također, mnogi stanari starih zgrada dobivaju vrlo visoke račune za grijanje upravo iz razloga što ne postoji dobra toplinska izolacija i sustav za grijanje nije energetski učinkovit“, kaže.

Zgrade svoju energetsku učinkovitost prije svega mogu poboljšati kvalitetnom toplinskom izolacijom, uštede se također mogu ostvariti na rasvjeti i sustavu vode i odvodnje, a veliku ulogu u toj priči ima strojarstvo koje se odnosi na grijanje, hlađenje i ventilaciju. „Upravo putem strojarstva investitori mogu ostvariti najveće uštede energije, a povrat na investiciju se može ostvariti kroz nekoliko godina“ pojašnjava naš sugovornik.

Davor Gržan (PXL)

Potizanje energetske učinkovitosti

konkurentska prednost

Zašto nekima posao raste, a drugi se godinama vrte ukrug?

promo

Nissan na hrvatsko tržište dovodi novu generaciju modela koji je obilježio razvoj električnih automobila

Gržan navodi nekoliko načina kojima se može poboljšati energetska učinkovitost:

„Najjeftiniji način je ugradnja termostatskih ventila. Oni štede energiju, ugradnja košta oko 500 kuna a kućanstvo povrat na investiciju može ostvariti već u jednoj sezoni grijanja. Također se mogu zamijeniti kotlovi tako da se uvede korištenje biomase, točnije drvenih paleta, što je ujedno i najatraktivniji način štednje energije. Konačno, tu su i dizalice topline te centralni toplinski sustavi. Centralni toplinski sustavi su najmoderniji sustavi grijanja objekata, koji puno doprinose energetskoj učinkovitosti, što dokazuje i njihova velika primjena u Danskoj. Pri odabiru sustava kojim se želi ostvariti energetska učinkovitost, najprije se radi rang lista prema isplativosti uvođenja pojedinih sustava grijanja i hlađenja.“

„Slovenija je apsolutno naprednija od Hrvatske kada se radi o energetskoj učinkovitosti, a Bosna i Hercegovina je napredna po pitanju korištenja biomase. U Hrvatskoj ljudi nisu dovoljno informirani o ovom području. O planu za energetiku ministra Čačića mislim sve najbolje“, zaključuje Gržan.

Dizalice topline – korištenje vode, zemlje i zraka kao obnovljivih izvora energije

Dizalice topline se mogu opisati kao uređaji koji, koristeći se obnovljivim toplinskim izvorima iz okoline, na najučinkovitiji način zadovoljavaju potrebe grijanja i hlađenja različitih namjena. One dovode energiju s niže temperaturne razine na višu uz dodatnu energiju te su tako u mogućnosti energiju zemlje, vode ili zraka pretvoriti u iskoristivu toplinu.

Gržan pojašnjava korištenja sustava dizalica topline:

„Dizalice topline uzimaju temperaturu iz okoliša, odnosno obnovljivih izvora energije, te je dižu na viši temperaturni nivo. Sve što se uzima iz okoliša je besplatno, a za dobivanje 100 posto korisne topline je dovoljno oko 20 posto električne energije, što znači da je onih 80 posto energije koje ste uzeli iz okoliša za vas besplatno, plaćate samo električnu energiju. Kod aktivnog grijanja pomoću dizalica topline, kao aktivna komponenta koristi se kompresor te se upravo za njega koristi električna energija. Dizalice topline dijele se u tri grupe: sistem voda – voda, sistem zrak – voda i sistem zemlja – voda. Dakle, kao izvori energije se mogu korisiti voda, zrak i zemlja. Kada se kao izvor energije koristi zemlja, koriste se podzemne sonde i podzemni kolektori.“

Kada se uspoređuje učinkovitost pojedinih vrsta dizalica topline, koristi se COP – koeficijent koji govori koliko se toplinske energije dobiva za 1 kilovat električne energije. Ovisno o vrsti dizalice topline COP se kreće otprilike u rasponu od 2,5 do 6,0.

Gržan nadodaje kako su najbolji potencijalni korisnici dizalica topline veliki potrošači energije kao što su ponajprije hoteli, a zatim javne zgrade i bolnice. Na području Jadrana najkorisnije je koristiti sistem dizalica topline voda – voda, dobar primjer toga je hotel Parenciom u Poreču. U Lici se dosta koriste drvene pelete kao biomasa, kaže Gržan.

Projekt skladišno – uredskog prostora u Rugvici

Sustav grijanja i hlađenja temeljen na dizalicama topline koristi i veliki skladišno – uredski prostor tvtke Wavin u Rugvici:

Skladišni prostor od 1600 metara kvadratnih za grijanje koristi plinske konedenzacijske kotlove, a uredski prostori koji se prostiru na 600 metara kvadratnih se griju pomoću dizalice topline (sistem voda – voda). Ti su izvori energije spojeni sa sustavom stropnog grijanja i hlađanja, koji arhitekti najviše vole jer se radi o vrlo „elegantnom“ sustavu. Kod ovih je sustava poželjno da se grijača i rashladna tijela spare, odnosno da su grijača tijela ujedno i rashladna. Za grijanje se koriste dizalice s COP-om 5,5, dok se za hlađenje koje je potpuno pasivno koriste cirkulacijske pumpe i podzemna voda, a EER (pokazetelj energetske učinkovitosti) ide do 40. Ovo je energetska investicija vrijedna 1,8 milijuna kuna a povrat na investiciju se očekuje u roku od 8 godina.

Energetski certifikat za zgrade

Na važnost energetske učinkovitosti upućuje i energetsko certificiranje novih i postojećih zgrada koje je uređeno Pravilnikom o energetskom certificiranju zgrada. Prema tom pravilniku energetski certifikat mora imati svaka nova zgrada, te postojeća zgrada koja se prodaje, iznajmljuje ili daje na leasing, osim zgrada koje su prema ovome Pravilniku izuzete od obveze izdavanja energetskog certifikata. „Dio zgrada će obvezu dobivanja certifikata imati do kraja godine a dio do ulaska Hrvatske u Europsku Uniju“ kaže Gržan.

Prema tom pravilniku zgrade javne namjene (točnije nestambene zgrade koje koriste tijela vlasti i zgrade institucija koje pružaju javne usluge, te zgrade drugih namjena koje pružaju usluge velikom broju ljudi) koje imaju ukupnu korisnu površinu veću od 1000 m2 moraju imati energetski certifikat izložen na mjestu jasno vidljivom posjetiteljima zgrade.