Novac nikad jeftiniji, ali ne i za Hrvatsku

Autor: Ana Blašković , 29. siječanj 2015. u 22:00

Zemlja u kojoj u predizbornoj godini fokus s bezopasnih prepucavanja seli na opasne teme poput uporabe deviznih rezervi i ukidanja devizne klauzule teško može prodati suvislu priču investitorima.

Ako je suditi po raspoloženju na tržištu, ministar Boris Lalovac neće imati previše razloga za zadovoljstvo cijenom zaduživanja.

Osim manjih oscilacija, cijena duga za Hrvatsku nije se bitno promijenila: prinos na desetogodišnju obveznicu na sekundarnom tržištu u četvrtak je bio oko 3,74 posto, odnosno oko 340 baznih bodova više od referentne cijene njemačkog 'bunda'.  Domaći prinosi gotovo kontinuirano na toj razini od sredine listopada. Iznimka je tek bio ovaj ponedjeljak kad se prinos spustio na 3,41 posto, no ta je anomalija ostala ograničena na taj dan. S tolikim prinosom ministar Lalovac samo naizgled jeftino ide u potragu za oko milijardu eura.

Uz iznimku Grčke koja bi zbog političkog kaosa i najave 'prolijevanja krvi' umjesto otplate dugova danas platila 10,4 posto, Hrvatska plaća najviši prinos među europskih zemljama. Mađari i Bugari platili bi 2,8 posto, Rumunji njima uz bok 2,7 posto, Italija 1,6, a susjedna Slovenija 1,5 posto. Usporedbe radi, Češka, nama relativno usporediva zemlja veličinom u kojoj ne kola euro, kao ni kod nas, danas bi se zadužila uz približno 0,4 posto kamate. Čak i ako posegne za medijskim spinom da novac nikad nije bio toliko jeftin i prigodno 'zaboravi' da ga drugima istovremeno budzašto, Lalovcu neće biti toliko ugodno pred inozemnim ulagačima. Kako njima prodati suvislu ekonomsku priču, s naglaskom na suvislu, i postići što nižu cijenu?

Kad dolazite iz zemlje čiji je kreditni rejting smeće, s BDP-om koji možda(!) proviri u pozitivni teritorij nakon 12 kvartala, u kojoj se premijer sustavno s impresivnom dozom arogancije odbija i pomisao na štednju i reforme, a s Europskom komisijom igra skrivača s brojkama o planiranom deficitu… U kojoj u predizbornoj godini fokus s bezopasnih povijesnih prepucavanja seli na puno opasnije teme poput uporabe deviznih rezervi i ukidanja devizne klauzule koje preko noći zemlju mogu pretvoriti u Grčku. Trebamo li se onda čuditi da su nas kreditori odavno o pročitali i što s takvim stavovima plaćamo gotovo najvišu među članicama? 

Komentari (1)
Pogledajte sve

Hrvatska je , doduše pod mentorstvom Europe, u 2006 i 2011 godini, napisala izvrsne priče investitorima. Te priče su toliko dobre, da danas bilo kakovi stavovi za tekuće političke poene , to nikako ne mogu ugroziti i uništiti.
Mogu tome osobno svjedočiti jer upravo sam te priče prezentirao investitorima u Italiji koji su fazi ne baš malih investicija u Hrvatskoj. Osim toga , poznato mi je da su se baš na osnovu tih priča iz 2006 i 2011 godine, sada pokrenuli i neki „poslovni i investicijski izviđači“ malih i srednjih investitora, što je pospješila činjenica da je Hrvatska u EU-u.
A kad se pokrenu investitori, pokrenu se i kreditori. Investitori su mjerilo visine kreditnog zaduženja, a ne Lalovac i „igra skrivača s brojkama o planiranom deficitu“ a još manje to može tema o tome kako „ uporabiti devizne rezerve i ukidanja devizne klauzule“.
Mene ovo podsjeća na prljavu kampanju, kakove smo se upravo nagledali u izbornoj kampanji u Grčkoj!!!

New Report

Close