Novi slogan Hrvatske turističke zajednice mogao bi biti- Zemlja skrivene umjetnosti. Intrigantna parola mamila bi posvećenije strance, poklonike kulturnog turizma, uvjerene da u našoj domovini mogu sami, obilazeći muzeje, crkve i slična zdanja, otkrivati vrijedna umjetnička djela.

Na žalost, neke od najvećih zbirki toliko su dobro sakrivene da do njih ne bi mogli doći- primjerice zbirka Ive Sanadera se čuva u policijskim depoima, a zbirka HGK u turistima podjednako nedostupnim prostorijama Komore. Kako je otkrila Državna revizija, a javnosti prenio tportal, ova potonja zbirka, koja je krajem 2010. sadržavala 790 slika, vrijedi 12 milijuna kuna. Vrijednost je zapravo i veća jer se, kako su ustanovili revizori, stariji dio zbirke vodi po vrijednostima od po nekoliko kuna, do čega se došlo pretvaranjem jugoslavenskih dinara. Slike su kupovane novcem od članarine, koju moraju plaćati svi domaći poduzetnici. Revizore je zasmetalo što o kupovini umjetnina samostalno, i to bez ograničenja, odlučuje predsjednik HGK Nadan Vidošević. "Umjetnička djela Komore služe doprinosu očuvanja hrvatske kulturne baštine i kao reprezentant te podsjetnik na vremena u kojima postoji i djeluje Komora", objašnjavaju u HGK. Kad je već tako, najbolje bi bilo u prizemlju  Komore izložiti te slike. Uostalom, kao što je to učinio biskup Josip Juraj Strossmayer kad je 1884. u novosagrađenoj zgradi akademije otvorio svoju galeriju. Strossmayer je tada u zbirci imao svega 256 slika. a Vidošević ih u Komori ima triput više – 790.