Nakon što su pogubljeni Bin Laden, Kašmiri i Abdulah Muhamed te uhapšen Ratko Mladić, ocjenjujemo da je ovo proljeće bilo uspješno za lovce na bjegunce od pravde. Na redu su jedan “Krajišnik” Goran Hadžić te Joseph Cony, zapovjednik Božje vojske otpora, koja je u ratu s vlastima Ugande.

Hapšenje Ratka Mladića 26. svibnja u srpskom selu Lazarevu označilo je kraj 16 godina duge potrage za zapovjednikom vojski Srpske Krajine pa Republike Srpske, koji je naredio brojne zločine, uključujući masovno smaknuće preko 7000 bosanskih Muslimana u srebreničkoj enklavi 1995. Iako Haški tribunal ne tereti Mladića za zločine počinjene po Hrvatskoj, i ovdašnja je javnost pozdravila njegovo uhićenje, koje je danima bila glavna vijest u svjetskim medijima.

Nedugo prije i poslije Mladića pala su dva talibanska vođe u Pakistanu, iako se za jednog još uvijek ne može sa stopostotnom sigurnošću tvrditi da je ubijen. Prvo je 2. svibnja u munjevitoj akciji američkih specijalaca likvidiran zloglasni Osama bin Laden (1957.), duhovni vođa Al-Kaide i navodni organizator napada na Svjetski trgovački centar i Pentagon 11. rujna 2001. Saudijac je mjesecima prije likvidacije otkriven na imanju 50 km od pakistanskog glavnog grada Islamabada zahvaljujući obavještajnim podacima i praćenju jednog Al-Kaidinog kurira. Pitanje je samo tko će naplatiti 27 milijuna nagrade koju su za Osamino pronalaženje obećale SAD.

Nakon što su ga specijalci upucali tijekom helikopterskog desanta, krenule su špekulacije tko će ga zamijeniti na čelu ekstremne islamske organizacije. Prema američkim izvorima, favorit je bio Pakistanac Iljas Kašmiri (1964.), iskusni borac protiv SSSR-a, SAD-a, Indije i pakistanske vlade. Poznat po atentatima na mete u Indiji te pripremanju napada u Danskoj, prošlog je ljeta službeno proglašen teroristom od američke vlade i Ujedinjenih naroda. I on je otkriven te je 3. lipnja usmrćen raketama iz američke bespilotne letjelice. Hillary Clinton je isprva poručila da je “Kašmiri 98 posto mrtav”, a potom je dodala i preostala dva posto i proglasila ga “sto posto mrtvim.”

Budući da je napad na njega izveden daljinski, neki promatrači ne vjeruju u objavu njegove smrti iz State Departmenta, no Kašmiri se dosad nije javio s demantijem pa vjerujemo Hillary.
Ako postoje dvojbe oko Kašmirijeve pogibije, sasvim je sigurno da je u subotu 11. lipnja eliminiran Fazul Abdulah Muhamed, vrhovni Al Kaidin operativac za Istočnu Afriku, kojeg je eliminirala somalska vladina vojska u okršaju kraj kontrolne točke na jednoj prometnici.

Uskoro će se napuniti tri godine otkako je u Beogradu uhićen Radovan Karadžić, zloglasni vođa bosanskih Srba. Po struci psihijatar i nalogodavac brojnih pokolja nad Muslimanima zapamćen je i po perverznim stihovima nadahnutim granatiranjem opkoljenog Sarajeva. Trinaest godina nakon završetka rata, otkriveno je da se krije u Beogradu i radi kao iscjelitelj pod pseudonimom Dragan David Dabić. Uhapšen je 21. srpnja 2008. i prebačen u Haag, gdje se i danas nalazi očekujući rasplet suđenja.

Karadžicu, Mladiću, Osami i Kašmiriju prethodili su brojni bjegunci, među kojima su neki bili notorni zločinci, a drugi lažno optuženi junaci, poput Ante Gotovine.

Među najslavnijima koji su nakon dugog bijega dolijali je Ilich Ramirez Sanchez, poznatiji kao Carlos šakal (1949.). Ovaj je venezuelanski terorist od djetinjstva zadojen ekstremno lijevom ideologijom i mržnjom prema zapadu i kapitalizmu sedamdesetih počinio niz stravičnih zločina. Kao suradnik Narodnog fronta za oslobođenje Palestine, 1975. je ubio dvojicu francuskih policajaca i jednog palestinskog zarobljenika, za kojeg je sumnjao da će ga “otkucati”. Iste je godine predvodio napad na zgradu OPEC-a u Beču, pri čemu su ubijene tri osobe.

Nakon još nekoliko atentata, skrivao se u raznim islamskim zemljama, a zadnje mu je utočište bio Sudan. Kad su ga Francuzi 1994. otkrili, potkupili su sudanske vlasti i njegove tjelohranitelje, koji su ga oteli i isporučili Francuskoj. Tri i pol godine kasnije, osuđen je na doživotnu robiju, a većinu vremena provodi u samici.

Američka je intervencija u Iraku rezultirala hvatanjem nekolicine islamskih kriminalaca, uključujući palestinskog otmičara Abu Abasa, optuženog za otmicu talijanskog broda Achille Lauro 1985., pri čemu je ubijen američki putnik, invalid u kolicima. Abas je bio pritvoren u Bagdadu, gdje je umro 2004.

Pao je i irački diktator Sadam Husein, koji se skrivao osam mjeseci prije no što je dolijao. Irački ga je sud osudio na smrt, a presuda je izvršena vješanjem 2006.

Razvidno je da su mnogi bjegunci muslimanski radikali ili njihovi simpatizeri, poput Carlosa šakala. Izraelci su se iskazali u lovu na članove Crnog rujna, islamističke organizacije koja je otela i masakrirala brojne izraelske sportaš e na Olimpijskim igrama u Munchenu 1972. U operacijama Izvor mladosti i Božji gnjev locirana je i likvidirana većina organizatora i dva od tri terorista koja su preživjela policijsku intervenciju u Munchenu.

Pala je i jedna nedužna žrtva, neki Marokanac u norveškom Lillehammeru, kojeg je doušnik zamijenio s jednim od organizatora, Ali Hasanom Salamehom. Mossad je naknadno pronašao i pravog Salameha i ubio ga auto-bombom 1979.

Samo je jedan od minhenske osmorice, Džamal Al-Gašej, još živ te se skriva u Sjevernoj Africi ili Siriji, dok je od organizatora izraelskoj odmazdi izbjegao Abu Daud – prošle je godine umro prirodnom smrću.

Mengele izbjegao pravdi

Izraelci su zaslužni i za pronalaženje Adolfa Eichmanna, jednog od brojnih odbjeglih članova nacističkog režima. General SS-a bio je među organizatorima masovne deportacije židova na stratišta u koncentracijskim logorima, a svršetkom rata pobjegao je u Argentinu služeći se na prijevaru pribavljenom propusnicom Crvenog križa. Skrasio se u Buenos Airesu i radio u tamoš njoj tvornici Mercedes Benza, no prepoznao ga je jedan logoraš i otkucao Izraelcima. U spektakularnoj akciji, Mossad ga je 1960. otela i prošvercao u Izrael, gdje je 1962. osuđen na smrt i obješen.

Uhvaćeni su među ostalima i Klaus Barbie, šef Gestapa u Lyonu, koji se skrivao u Boliviji te Erich Priebke, SS-ovac optužen za masovna ubojstva u Rimu, a koji je utočište našao u Argentini. Obojica su osuđena na doživotnu robiju.

Nikad, međutim, nije pronađen sadistički liječnik Josef Mengele, iako je stanovao blizu Eichmanna u vrijeme njegove otmice. “Anđeo smrti”, koji je eksperimentirao na stotinama zarobljenika u Auschwitzu, sklonio se u Argentinu, pa u Paragvaj i Brazil, gdje je gotovo sigurno umro od srčanog udara u veljači 1979. Genetska je analiza na ostacima pokopanim u brazilskom gradu Embu das Artes pokazala da se radilo o Anđelu smrti. U 34 godine skrivanja, Mengele je doživio da o njemu bude napisana sjajna knjiga “Dječaci iz Brazila” te snimljen istoimeni film, u kojima je njegova jeziva karijera predočena novoj generaciji.