Nisam maneken ni trgovac lažnim optimizmom, pokušavamo promijeniti stvari, poručio je danas premijer Zoran Milanović zastupniku Hrvatskih laburista Dragutinu Lesaru koji ga je u Saboru upitao do koje će granice njegova vlada smanjivati cijenu rada, plaće te kupovnu moć i standard građana.

Lesar je, postavljajući pitanje premijeru u saborskom aktualnom prijepodnevu, istaknuo kako pada kupovna moć građana te prosječna plaća, da 22 posto zaposlenih prima plaću do 3100 kuna, a čak 55 posto do 5000 kuna u neto iznosu. Naglasio je da zaduženost građana raste, te da je samo u godinu dana dug građana povećan za 2,5 milijarde kuna i sada je oko 128,8 milijardi kuna, a rastu i cijene na malo, benzina, plina, vode, struje, vrtića, komunalni troškovi, javni prijevoz, ovrhe. “Prema makroekonomskoj projekciji za 2012. Vlada je predvidjela pad osobne potrošnje za 0,3 posto, to ste obećanje ispunili već u prva tri mjeseca ove godine. Do koje nove granice ćete nastaviti smanjivati cijenu rada i prosječnu plaću, kupovnu moć i standard građana u Hrvatskoj”, upitao je Lesar. Premijer Milanović mu je odgovorio kako posao Vlade nije širenje neutemeljenog optimizma u društvu, da ljudima govori istinu, “ne da ih tjera da se smješkaju i misle da im je sjajno, a u biti im nije dobro, i nije dobro”.

“Nakon što čujem ovakve stvari zaista ispada da nikakvog izlaza nema. Ja nisam maneken ni trgovac lažnim optimizmom, pokušavamo stvari promijeniti iz zatečenog stanja kojim se ne pravdamo, koje nije dobro, ne upiremo prstom u krivce, ne tražimo ih oko sebe, radimo svoj posao”, poručio je Lesaru. Vlada se, dodao je, vodi poslovicom “Kada nema vjetra veslaj” te pokušava veslati, odnosno činiti sve što može u ovoj teškoj situaciji iz koje nema izlaza, naglasio je, bez gospodarskog rasta, preduvjet kojega je stabilizacija javnih financija i stabilan kreditni rejting Hrvatske. Milanović je istaknuo kako će se Vlada boriti da zaštiti najslabije, “to je taj hrvatski temeljni socijalni model koji ne damo, ali izlaza za Hrvatsku nema bez gospodarskog rasta, bez specijalizacije”. Nezadovoljan odgovorom Lesar je premijeru zahvalio na “obrazloženju što je neoliberalizam, dodavši kako ga potezi Vlade u zadnjih nekoliko mjeseci podsjećaju na film ”Štefica Cvek u raljama života“, ”jer ste doista ušli u ralje stranih banaka, rejting agencija, MMF-a i krupnog kapitala”.

HDZ-ov zastupnik Branko Bačić premijera je upitao je li Vlada građane s juga Hrvatske smatra građanima drugoga reda, budući da je, ocijenio je, zaustavila tri za Dubrovačko-neretvansku županiju važna projekta – usporena je gradnja autoceste do Ploča, a odustalo se od gradnje Pelješkog mosta te punog profila autoceste do Dubrovnika. Upravo ti projekti, naglasio je, mogu pokrenuti posrnuli građevinski i brodograđevni sektor u Hrvatskoj, umjesto, kako je rekao, Vladinih najava o investicijskim projektima koji nisu u bliskoj fazi realizacije. Milanović je odbacio njegov stav da Vlada neke hrvatske građane smatra građanima drugog reda, istaknuvši da gradnja autoceste do Ploča ide najbržom dinamikom kojom može, te da se njegova vlada umjesto gradnje Pelješkog mosta odlučila na “pametniji i jeftiniji” pravac – povezivanje cestovnim pravcem kroz zaleđe Neuma prema Dubrovniku.

“Mislim da to korektno radimo, da ne zapostavljamo ni jedan dio Hrvatske, da nastojimo biti korektni i pravedni”, poručio je premijer te dodao kako je i Pelješki most opcija “u nekoj idealnoj situaciji”. Igor Češek (HDSSB) upitao je Milanovića što njegova vlada radi na povratu imovine otete nakon Drugog svjetskog rata, na što mu je premijer odgovorio kako treba napraviti razliku između otete i nacionalizirane ili konfiscirane imovine. “Tu je hrvatska država pokušavala uvesti reda, no u ovih 20 godina u tome nije imala previše uspjeha”, rekao je premijer. Češek je, nezadovoljan odgovorom, istaknuo da bi Vlada trebala od predsjednika države Ive Josipovića tražiti da vrati stan koji je, kako tvrdi, njegov otac 1945. uzeo kada je oslobađao Zagreb, a koji je pripadao jednoj zagrebačkoj židovskoj obitelji.

(Hina/pd)