S obzirom na to da je tehnologija danas dostupna svima, baš kao i razni alati, teško je istaknuti se u masi. Koliko je zapravo izazovno preživjeti u bespućima interneta, možda najbolje znaju oni koji u njemu rade, a to je sektor online trgovine.

Na konferenciji CRO Commerce ove se godine govorilo baš o tome, ali i otišlo korak dalje ne bi li se vidjelo što nas sve čeka u budućnosti.

Paradoks domaćih kupaca

Ernest Antolović ispred kompanije Shipshape dao je pregled onoga što trgovinu čeka 2030. te što je to što će stvarati konkurentsku prednost u vremenu kada svi imaju AI.

“Prve internetske trgovine u Hrvatskoj nastale su prije 20-ak godina i konkurentska prednost rada bila je biti online. Problem tada nije bio promet, nego povjerenje. Kupac je prvo morao vjerovati da online kupovina uopće funkcionira, a povjerenje je i danas najvažniji aspekt”, pojašnjava pa daje podatke kako 61,72 posto Hrvata kupuje online, što je manje od EU prosjeka (73,50 posto), ali smo – paradoksalno – prvi u Europi po učestalosti kupnje.

“Kupujemo šest do 10 puta više u tri mjeseca nego ostali”, kaže pa dodaje kako se to tržište mjeri u milijardama dolara pa je itekako važno.

No, postavlja se pitanje kako biti konkurentan i postati prvi izbor ako svi imaju slične alate (SEO, AI chat botove)… On kaže da vrijednost za trgovce tu nastaje onda kada informacija postane akcija, a veliku ulogu u tome imat će umjetna inteligencija.

“AI može pomoći da odluke poveže s ekonomskim posljedicama. U trgovini 2030. AI postaje sloj iznad poslovnih sustava, može pomoći da predvidite budućnost. On ne radi samo zadatak, on pomaže upravljati poslovanjem. “

konkurentska prednost

Zašto nekima posao raste, a drugi se godinama vrte ukrug?

promo

Nissan na hrvatsko tržište dovodi novu generaciju modela koji je obilježio razvoj električnih automobila

Naglašava kako u ovom scenariju umjetna inteligencija nije zamjena za radna mjesta jer rizik i odgovornost na kraju mora preuzeti čovjek.

Kako trgovcima, tako će AI pomagati i kupcima, dok će, tzv. agentska trgovina donijeti mnoge novine. Pitanje je kako u tom svijetu osigurati da AI izabere baš vaš proizvod. Tu Antolović navodi tri razine delegiranja agentima.

“Danas smo na razini gdje AI preporučuje, a čovjek kupuje. Sljedeća razina je da AI priprema kupnju, a čovjek je samo potvrdi i plati, dok je krajnja razina da agentu dajemo upute, a on izvrši sve. Između tih razina dijeli nas jedino povjerenje.”

Tvrdi kako dolazimo do novog pojma, a to je B2A, odnosno “business to AI” koji opisuje to kako bi kupovina mogla izgledati 2030. – čovjek da naredbu, AI skenira tržište, uspoređuje, filtrira, kontaktira, a na kraju samo dobijete poruku kada proizvod stiže.

“Ljudi neće prestati kupovati, prepustit će AI-ju samo ono što je dosadno. On će tu biti za funkcionalnu kupovinu, dok će čovjek i dalje obavljati onu emocionalnu (moda, estetika, umjetnost, hobiji) jer ljudi uživaju u kupovini.”

Glavno pitanje kod funkcionalne kupovine, odnosno onih koji nude takvu vrstu proizvoda jest koliko dobro ih AI razumije, a da bi ih uzeo u obzir mora imati sve jasne, detaljne i točne informacije.

Antolović nadalje daje podatak kako AI agenti na web trgovine sada dovode jedan do pet posto ukupnog prometa, ali to se brzo mijenja i razvija pa da bi se trgovci pripremili na buduće agentsko trgovanje savjetuje da strukturirani podaci moraju biti detaljni, sve mora biti ažurirano u stvarnom vremenu, reputacija mora biti vidljiva, a u priču ulazi i, tzv. AI policy layer, odnosno AI će se morati legitimirati i reći s čijim imenom dolazi, s kojom namjerom…

Prilagodba i akcija

Kao predviđanja za 2030. ističe da internetske trgovine neće nestati, da će podaci postati infrastruktura, brzina odlučivanja bit će prednost, a agentska trgovina dolazit će selektivno.

“Neće pobijediti onaj tko ima najbolji AI, nego onaj tko će se najbrže prilagođavati i pretvarati prilagodbu u akciju. AI nam može pomoći da obavimo više stvari, da oslobodi vrijeme, ali izbor što ćemo s vremenom – ostaje na nama.”