Službeni podaci o prihodima od turizma u vrhu sezone pokazali su da srpanjska rupa generalno ipak nije proizvela financijski minus, kako se to usred kišnog ljeta na veliko pričalo.

Međutim, iako je prije službenih rezultata zadnjeg kvartala možda rano govoriti o turističkoj godini, rast prihoda od 2,5 posto u prva tri kvartala još uvijek nije ono čemu Hrvatska stremi i za što ima potencijal – s tim će se složiti brojni turistički radnici koji će zbog nedostatka strukturnih promjena i sporosti administracije za 2014. bilježiti stagnaciju ili minuse. I na kraju, i dalje zbunjuju različiti podaci o turističkim prihodima, pa tako i udjelu turizma u BDP-u, ovisno o instituciji koja zbraja, što je možda manje važno u kontekstu jednokratnih medijskih objava, ali zato jedan od ključnih parametara za analize i donošenje odluka.

Ministarstvo turizma objavilo je da su, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u prvih devet mjeseci 2014. godine prihodi od turizma iznosili 6,77 milijardi eura, što u odnosu na isto razdoblje prošle godine predstavlja rast od 2,5 posto ili 168 milijuna eura. U HNB-u kažu da je udio prihoda od putovanja/turizma u ukupnom BDP-u u tom razdoblju na razini 20,9 posto, što u odnosu na isto razdoblje 2013. predstavlja blagi rast udjela od 0,7 postotna poena. Nakon rasta prihoda u prvom i drugom tromjesečju, u trećem tromjesečju 2014. godine, odnosno od srpnja do rujna ostvaren je ponovni rast te je zabilježeno 4,65 milijardi eura, što je u odnosu na prošlu godinu 2,8 posto ili 128 milijuna eura više.

Hotelska noćenja u padu
Naravno, u državnim strukturama su zadovoljni rezultatima, te optimisti za ostatak godine. "Ostvareni prihodi od turizma u prvih devet mjeseci vrlo su dobri. Porast fizičkih pokazatelja, odnosno dolazaka i noćenja je kao što smo očekivali, popraćen porastom prihoda od turizma. U razdoblju od srpnja do rujna, odnosno u trećem kvartalu 2014. ostvareno je više prihoda nego u istom razdoblju 2013., a što je čak i iznad rezultata ostvarenih u trećem kvartalu rekordne 2008. godine.

Ostvarene brojke me izuzetno vesele jer pokazuju kako je turistički sektor naše zemlje sve snažniji, odnosno da je Hrvatska u svjetskim razmjerima sve konkurentnija destinacija. Također, ove brojke su dokaz kako aktivnosti i mjere koje provodi privatni i javni sektor imaju pozitivan utjecaj na turizam, pa tako i cjelokupno gospodarstvo naše zemlje. U konačnici, ova turistička godina je po dosadašnjim pokazateljima uspješna, a vjerujem da će godišnji fizički i financijski pokazatelji potvrditi uspjeh turističke 2014. godine", komentirao je ministar turizma Darko Lorencin. Da je ljepota u očima promatrača pokazuju sasvim drukčiji komentari turističkih profesionalaca, koji su 2014. proglasili godinom stagnacije, bez puno optimizma kad su u pitanju buduća kretanja i rezultati.

U Udruzi poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske tako ističu da "rekordi" proizlaze isključivo iz fizičkih pokazatelja, bez dubinskog sagledavanja stanja u sektoru, posebno u hotelijerstvu koje bi trebalo biti okosnica turističke industrije. Hotelijeri tako ističu da nema previše razloga za zadovoljstvo, jer su u prvih 9 mjeseci prošle godine dani otvorenosti smanjeni za 3 posto, što pokazuje da im se kontinuirano skraćuje sezona, umjesto da bude obrnuto. Ostvarena noćenja u hotelima su stoga bila u padu za 1,08 posto, a kao izravna posljedica skraćivanja dana otvorenosti porasla je prosječna cijena za 2,8 posto. To je dovelo do rasta prihoda od 1,88 posto, ali uz pad relativnog udjela bruto operativne dobiti i EBITD-e u odnosu na prošlu godinu. 

Manje investicija
Iz financijskih rezultata poslovanja, koji će biti značajno jasniji na razini čitave godine, iz perspektive hotelijera proizašlo je da se prošle godine vodila bitka za stagnaciju – uz prividno stabilne financijske rezultate, ukoliko se stagnacija može nazvati stabilnom.  Hotelijeri nisu nimalo optimistični ni kad je u pitanju kraj godine niti nova 2015., u kojoj se suštinske stvari i problemi u sektoru neće bitno mijenjati. Pritom ih najviše muči porezna presija koja neće popuštati u uvjetima deficita proračuna i visoke zaduženosti. Zbog lanjskog porasta porezne stope sa 10 na 13 posto, što je hotelima u prvoj godini primjene izbilo 300-tinjak milijuna kuna, padat će investicije, uključujući i one u nove proizvode i atrakcije.

Među ostalim, rezultat je štednja na ulaganju u kadrove, što jamči pad kvalitete, a posljedično i budućih prihoda. Ukratko, u sektoru upozoravaju da se kotač ponovno zavrtio unazad kad je u pitanju turizam, što ne može ublažiti ni činjenica da se svake, pa i prošle godine godine ostvaruje porast od nekoliko postotaka – Hrvatska naime još uvijek nadoknađuje prijeratne minuse. Istodobno je još uvijek nisko na listi konkurentnosti u odnosu na ostale mediteranske zemlje, ne nalazi se na ljestvici deset najposjećenijih kod emitivnih tržišta koja su nam posebno važna, na mnogim tržištima još je potpuno nepoznata kao turistička destinancija.

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost

Zahtjevan projekt

Sara iz Dalekovoda ruši predrasude i pomiče granice

Najžilaviji sektor u krizi
Istodobno, turizam se pokazao kao najžilaviji sektor u krizi, ali i (na žalost po sve druge) sektor koji donosi gotovo najviše novca. Zbog nesuglasja u metodologiji, još uvijek međutim nismo načisto koliko turizam donosi novca, niti o kojem se udjelu u BDP-u radi. Dok je HNB procijenio da je turizam 2013. godine imao udjel od 16,5 posto u BDP-u, satelitska bilanca Instituta za turizam njegov je udjel u BDP-u za 2011. godinu zajedno s investicijama procjenila na 14,7 posto BDP-a, a okolnosti se u te dvije godine nisu tako drastično izmijenile. Osim toga, satelitska bilanca, koja sažima izravne i neizravne učinke turizma na ekonomiju, pokazala je da je u 2011. od putovanja ostvareno 8,23 milijarde eura, što je čak 1,8 milijarda eura više od HNB-ova izračuna iste godine, jer je Institut za turizam u račun ubrojio i domaće turiste, dok HNB mjeri samo potrošnju stranaca.