Nakon usvajanja velikog zakona o digitalnoj valuti (GENIUS Act) i u drugih u proceduri (Zakon o jasnoći tržišta digitalne imovine prošao je u Zastupničkom domu), Sjedinjene Američke Države pripremaju se postati glavno središte za aktivnosti povezane s kriptovalutama, ili čak – kako je doslovno rekao predsjednik Donald Trump – “kripto prijestolnica svijeta”. Ali oni koji podržavaju novi zakon trebali bi paziti što žele.

Nažalost, kripto industrija stekla je toliko političke moći – prvenstveno političkim donacijama – da su GENIUS Act i Zakon o jasnoći osmišljeni kako bi spriječili razumne propise. Posljedica će najvjerojatnije biti ciklus procvata i pada epskih razmjera. Povijesno gledano, glavna prednost američkih financijskih tržišta u usporedbi s drugim zemljama bila je relativno veća transparentnost, što ulagačima omogućuje dublje razumijevanje rizika i donošenje informiranijih odluka.

SAD također ima stroga pravila protiv sukoba interesa, zahtjeve za pravedno postupanje prema ulagačima (uključujući zaštitu njihove imovine u odgovarajućim aranžmanima čuvanja) i ograničenja koliko rizika mnoga financijska društva mogu preuzeti. Ovaj okvir nije slučajnost ili nešto što je nastalo isključivo tržišnim natjecanjem. Umjesto toga, posljedica je razumnih zakona i propisa koji su kreirani tijekom 1930-ih (nakon velike katastrofe) i koji su se od tada razvili na razuman način. Ta su pravila glavni razlog lakog poslovanja u SAD-u, kao i lakog iznošenja novih ideja na tržište i prikupljanja kapitala za potporu inovacijama svih vrsta.

Svaki pojedinačni poduzetnik ili čak potencijalna nova industrija (kao što je kripto) može se usprotiviti ovim pravilima, tvrdeći da su drukčija od svega što je svijet ikada vidio. Ali financijske inovacije uključuju rizike za cijeli financijski sustav, a ne samo za pojedinačne ulagače. Smisao propisa je zaštititi cjelinu.

Smisao zaštita cjeline

Mnoga velika gospodarstva – uključujući SAD – to su naučila na teži način. Tijekom proteklih 200 godina doživjela su ozbiljne financijske poremećaje, pa čak i padove sustava. Jedan takav krah uvelike je zaslužan za Veliku ekonomsku krizu, koja je započela slomom burze 1929. godine i prelila se na propast mnogih banaka (i drugih ulaganja), uništavajući bogatstvo i snove milijuna Amerikanaca. Izbjegavanje ponavljanja tog iskustva dugo je bio važan cilj politike.

Ali GENIUS Act ne unaprjeđuje ovaj cilj. Taj zakon stvara okvir za stablecoine, važnu digitalnu imovinu u nastajanju, koju izdaju američke i strane tvrtke, a koja navodno održava stabilnu vrijednost u odnosu na određenu valutu ili robu, pri čemu je američki dolar najpopularnije “sidro”. Stablecoini su korisni ulagačima koji se bave trgovanjem kriptovalutama, omogućujući im ulazak i izlazak iz određene kripto imovine bez potrebe za snalaženjem u tradicionalnom (nekripto) financijskom sustavu. Trebali bismo očekivati značajnu potražnju, uključujući i od nefinancijskih tvrtki (kao što su Walmart i Amazon) koje žele zaobići uspostavljene sustave plaćanja.

Poslovni model izdavatelja stablecoina je hvatanje razlike između onoga što plaćaju na svoje valute (što je nulta kamata prema ovom zakonu) i onoga što mogu dobiti kada ulažu svoje pričuve, baš kao i banka. Svi poticaji za izdavatelje stablecoina su da ulože barem dio svojih pričuva u rizičniju imovinu kako bi ostvarili veće prinose. To će biti glavni izvor ranjivosti, posebno kada su izdavatelje licencirale permisivna državna tijela.

CHANGE MAKERS 2026.

Tko danas stvarno donosi ključne poslovne odluke? Jedan je način za saznati odgovor na to pitanje

Zdravstveni turizam

Novi iskorak za hrvatski turizam: Hrvatska kao longevity destinacija

Doista, iz sistemske perspektive, glavni nedostatak GENIUS zakona je njegov neuspjeh da se učinkovito nosi s inherentnim rizikom od povlačenja stablecoina odnosno navale na stablecoin jer sprječava regulatore da propisuju snažan kapital, likvidnost i druge zaštitne mjere. A kada bilo koji izdavatelj stablecoina – domaći ili strani – upadne u probleme, tko će uskočiti i s kakvim ovlaštenjem da spriječi širenje problema na realno gospodarstvo, kao 1930-ih?

Sukob interesa

Jednostavna primjena zakona o stečaju na propale izdavatelje stablecoina neizbježno će nametnuti ozbiljne troškove ulagačima, uključujući produljena kašnjenja u primanju onoga što im je ostalo od novca. Gotovo sigurno će pogoršati navale na druge izdavatelje stablecoina. Štoviše, ako ciljevi GENIUS zakona uključuju očuvanje američkog dolara kao svjetske rezervne valute i povećanje potražnje za državnim obveznicama (kao što su naveli njegovi zagovornici), zašto Odjeljak 15 tog zakona dopušta stranim izdavateljima da ulože svoje pričuve u imovinu kao što je (rizičan) državni dug vlastite zemlje, čak i ako taj dug nije denominiran u dolarima?

Trebali bismo očekivati da će strani regulatori odobriti ili čak favorizirati takve aranžmane. Ali tada ćemo imati “stablecoine” s fiksnim dolarskim obvezama, podržane značajnim dijelom nedolarskom imovinom – i lako se može zamisliti što će veliki porast vrijednosti dolara učiniti takvim aranžmanima (upozorenje na spojler: trenutni problemi s likvidnošću, strahovi od nesolventnosti i destabilizirajuća povlačenja tj. navale).

Stiže puno više problema, posebno ako bilo koja verzija Zakona o jasnoći prođe u Senatu. Ovaj zakon omogućio bi sukob interesa i trgovanje u vlastitom interesu u razmjerima koji nisu dopušteni od 1920-ih. Tu su i veliki problemi za nacionalnu sigurnost, u mjeri u kojoj i GENIUS Act i prijedlog Zakona o jasnoći dopuštaju ili čak olakšavaju nastavak korištenja stablecoinima (i kriptovalutama u širem smislu) u nezakonitim financijskim transakcijama.

SAD bi mogao postati kripto prijestolnica svijeta i, prema njegovom zakonodavnom okviru u nastajanju, nekoliko bogatih ljudi sigurno će se obogatiti. Ali u svojoj želji da ispuni naredbe kripto industrije, Kongres je izložio Amerikance i svijet stvarnoj mogućnosti povratka financijske panike i ozbiljne ekonomske štete, što podrazumijeva masovne gubitke radnih mjesta i uništavanje bogatstva.

© Project Syndicate 2025.