Povećana potražnja za uslugama, rast troškova, pad prihoda, zahtjevi građana za bržim i lakšim pristupom informacijama te zakonodavaca za odgovornošću u provođenju programa – izazovi su, među ostalima, s kojima se danas suočavaju vodeći ljudi u javnoj upravi u naporima da pruže onu razinu usluga koju građani od njih očekuju. Međutim, ograničeni budžeti, strelovit rast količine informacija te rastuća kompleksnost sustava koji ih pohranjuju bitno utječu na uprave i njihov radom širom svijeta. 

Slijedom toga, u potrazi za načinima i alatima koji će javnim upravama na svim razinama pomoći u upravljanju sve složenijim procesima i sustavima čiji je cilj pružiti najvišu razinu usluga građanima – uprave posežu za djelotvornom upotrebom tehnologije i analitikom.

Preobrazba iz procesa koji zahtjevaju izvlačenje uvida iz nekosolidiranih podataka u procese koji će rezultirati „pametnijom upravom“ ključ su uspjeha u javnom sektoru. To se posebno odnosi i na nas s obzirom da je Republika Hrvatska od 1. srpnja punopravna članica Europske unije.

Primjerice, u Sjedinjenim Američkim Državama radi se na inicijativi usmjerenoj na uvođenje izvršavanja proračuna na temelju radnog učinka. Riječ je o pristupu koji veže sredstva iz proračuna sa stvarnim učinkom određenog programa. To se događa kao dio kampanje za smanjivanjem državne administracije. Europska unija je odredila da države članice uvedu strožu financijsku kontrolu izvršenja proračuna, s naglaskom na nadzor onih elemenata u državnim financijama koji su doveli do nedavne financijske krize.

Ono na što bi se organizacije u javnom sektoru trebale usmjeriti je sljedeće:

• Stvoriti jako nasljeđe preobrazbom javne uprave. Izabrani dužnosnici trebali bi javnu upravu ostaviti boljom nego što su je zatekli. Analitika u tom smislu pruža bolju vidljivost i bolje alate za mjerenje uspjeha ili neuspjeha postavljenih programa i, naposlijetku, uspjeh ili neuspjeh određene politike.

• Odgovorno trošiti javni novac. Analitički alati mogu pratiti i mjeriti učinkovitost javne potrošnje i pomoći organizacijama javne uprave da odgovorno troše.

• Promovirati pametnije načine donošenja odluka. Ministarstva i druge državne agencije danas su pod pritiskom koji ih navodi na pametnije funkcioniranje i donošenje boljih i bržih odluka. Odluke donesene na temelju osjećaja i subjektivnih procjena više se ne mogu braniti pred građanima. Imati prave podatke i znati da su točni, temelj je odluka utemeljenih na činjenicama, a ne na osjećajima.

hrvatska tvrtka

U godinu dana morali su promijeniti sve – danas ih slijede i velike kompanije

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe

• Ustrajati u transparentnosti i odgovornosti. Otvorena uprava nije hir. Vodeći državni dužnosnici diljem svijeta, među kojima su mnogi predsjednici država i premijeri mnogih vlada, obavezali su se na otvorenost i transparentnost javne uprave te povećanje odgovornosti njenih djelatnika.

• Ostvariti upravu koja se temelji na rezultatima. I na kraju, samo je rezultat ono što je važno. Je li uprava ostvarila postavljene ciljeve ili u tome nije uspjela? Zašto se to dogodilo? Što je trebalo drukčije učiniti? Analitika pomaže u pronalaženju odgovora na ta pitanja i održava politički program u pravom smjeru i unutar proračuna.

• Postići najbolje rezultate za sve. To je sama bit javne uprave: pružiti prave usluge građanima, po prikladnoj cijeni, unutar proračuna. To „povjerenje javnosti“ ono je čemu teže svi koji rade u državnoj upravi.

Hrvatska je 1. srpnja postala punopravna članica Europske unije. Što nas čeka? Gledajući iz tehnološke perspektive, svakako nas očekuje prilagodba trenutnih informacijskih sustava javne uprave RH s EU standardima kako bi se osigurala veća razina sigurnosti, standardizirali poslovni procesi te ostvarili preduvjeti za povezivanje s postojećim informacijskim sustavima javne uprave unutar EU. Primjeri takvih sustava na čijoj implementaciji je zajedno sa Carinskom i Poreznom upravom sudjelovao IBM Hrvatska su npr. sustav za praćenje trošarina (EMCS) te sustav za razmjenu podataka o PDV-u (VIES). I jedan i drugi sustav u potpunosti su usklađeni sa standardima EU te su bili i formalni preduvjeti za uspješan završetak pregovora. Također, značajne rezultate ostvarili smo na projektu zajedno s Ministrastvom financija kroz izradu sustava za povezivanje državne riznice sa svim korisnicima proračuna.

Kao drugo, javna uprava EU sve je više orijentirana građanima kroz rastući trend korištenja društvenih mreža, pružanje informacija kroz javne servise bazirane na uslugama u oblaku (cloud computing) te omogućavanje komunikacije s građanima putem svih vrsta danas sve zastupljenijih mobilnih uređaja. Sve navedeno javne uprave prisiljene su realizirati uz smanjene IT budžete s obzirom na još uvijek izazovna vremena s kojima se suočavamo te mjere štednje i konsolidacije javnih financija.

Očekuje se da će se u Hrvatskoj u narednih nekoliko godina nastaviti započet trend informatizacije državne administracije kroz bolju informatičku podršku sustavima za financijsko planiranje, izvršenje i praćenje proračuna, smanjenje papirologije kroz digitalizaciju i upravljanje dokumentima, bolju međusobnu povezanost raznih tijela javne uprave te olakšanu i elektronsku komunikaciju građana s istima.

Primjer jednog servisa koji je već danas na usluzi građanima je servis e-Predmet razvijen od strane IBM-a Hrvatska zajedno s Ministarstvom pravosuđa te uz financijsku potporu Europske unije.

e-Predmet je javna i besplatna usluga strankama, punomoćnicima i drugim zainteresiranim osobama koje sudjeluju u sudskim postupcima. Pretragom po sudu i poslovnom broju predmeta posjetitelju se omogućuje informiranje o tijeku i dinamici rješavanja predmeta u redovnom postupku i postupku po pravnom lijeku. Budući da sustav podatke o predmetima osvježava jednom dnevno, strankama se omogućuje gotovo trenutni uvid u status svog predmeta, a sudovi se time rasterećuju takvih upita te se njihovo vrijeme u većoj mjeri može posvetiti učinkovitijem rješavanju predmeta.

Podaci koji su posjetiteljima dostupni kroz ovaj preglednik potječu iz Integiranog sustava za upravljanje sudskim predmetima – eSpisa, informacijskog sustava u kojem sudske predmete vode općinski, trgovački i županijski sudovi. U ovom trenutku eSpisom su obuhvaćeni svi trgovački i županijski sudovi te 53 općinska suda. Daljnjom provedbom EU projekta IPA 2009 “Implementacija eSpisa na odabrane općinske sudove” eSpis će biti implementiran na dodatnih 12 općinskih sudova do kraja 2013. godine.

Nastavak trenda informatizacije javne uprave i otvaranje prema građanima kroz usvajanje pametnih tehnologija, jedan je od preduvjeta za privlačenje kapitala investitora u Republiku Hrvatsku čime se stvara zdrava okolina za ekonomski rast. Svakako se trebamo osloniti i maksimalno iskoristiti dostupne fondove Europske unije kroz koje je moguće realizirati projekte koji će značajno podići kvalitetu i dostupnost usluga javne uprave te samim time i konkurentnost države.