Vlada je odlučila – pomoćne i popratne poslove u javnom sektoru neće ostaviti unutar državnih institucija, ali neće ih ni dati u ruke privatnom biznisu.

Kompromisno rješenje zove se spin-off, model po kojem se sve uslužne djelatnosti i radnici koji ih obavljaju premještaju u novoosnovanu državnu tvrtku. Na taj način Vlada je ipak krenula u kakvu-takvu reformu, nadajući se da će istovremeno sindikatima izbiti ključni argument za najavljeno raspisivanje referenduma o outsourcingu. Kompromisom obično nitko u potpunosti nije zadovoljan – ni Vlada jer neće postići toliko potrebne uštede, prije svega u zdravstvu, ni sindikati jer će dio radnika u prosvjeti i zdravstvu kad tad izgubiti sadašnja prava i toliko branjnu sigurnost.

Ipak, odabirom spin-off modela najviše razloga za nezadovoljstvo imaju poslodavci, odnosno uslužne tvrtke koje su se nadale novim poslovima. Umjesto dosad nepostojećeg tržišta, privatnici će u dogledno vrijeme dobiti nelojalnu konkurenciju, s posebnim tretmanom kada je u pitanju posao s državom. Ugrubo, još jednu državnu megakompaniju, s 24 tisuće zaposlenih i bez ikakve materijalne imovine. Drugim riječima kreditno nesposobnu, što bi u budućnosti moglo dovesti u pitanje i sadašnji plan o 285 milijuna kuna godišnjih ušteda na čitavom ovom aranžmanu.

Usporedbe radi, kompanija u koju će država utrpati čistače, perače, peglače, kuhare i ina uslužna zanimanja imat će u startu više zaposlenih nego HEP i Ina zajedno. Je li ovaj kompromis dobar, ili Vlada samo kupuje socijalni mir pritisnuta sindikalnim ucjenama, znat će se već pri odabiru menadžmenta i plana strukturiranja megatvrtke.