Hrvatski konzultanti svakodnevno upravo svjedoče užurbanoj pripremi lokalnih i regionalnih čelnika za korištenje EU fondova.

Svima njima zajednička je želja da svoje jedinice dovedu u bolju poziciju od one u kojoj se trenutačno nalaze i to je svakako pozitivno. Međutim, zajednički su im i veliki apetiti pa je tako svaka baza projekata koju sam dosad vidjela, a vidjela sam popriličan broj, sadržavala 15-ak do 20-ak projekata, od kojih je svaki imao basnoslovno veliku cijenu. I ne samo to, gotovo svaka baza sadržavala je identične projektne ideje. Pogađate, niti jedna jedinica nema dovoljno vlastitih sredstava za financiranje jednoga od njih, a kamoli za financiranje svih onih projekata koji se nalaze u bazi. Najčešće želje su muzeji, rekreacijski centri, sportske dvorane, rekonstrukcije trgova i slična ulaganja. Često se na listi nađu poduzetnički centri i/ili inkubatori, a vrlo rijetko ulaganja u komunalnu ili okolišnu infrastrukturu. A trebalo bi biti obratno.

Kada uzmete u obzir da Europska unija korištenje EU fondova odobrava kako bi se postigao ukupan razvoj određenih regija, nameće se pitanje što će svakom drugom hrvatskom gradu gradski muzej u vrijednosti nekoliko desetaka milijuna kuna. Ili bazeni iste vrijednosti? Ili sportska dvorana? I kako uopće odlučiti kome ćete dati sredstva za takva ulaganja kada gotovo svaki hrvatski grad ili općina žele isto? Znam, lako je nekome tko cijeli život živi u Zagrebu filozofirati o bazenima i dvoranama, no zapitajte se kakve će koristi od izgradnje skupih bazena imati građani omanjeg hrvatskog grada ako nemaju gdje i što raditi? Kakva korist od najmodernije sportske dvorane ako vaša djeca bježe iz rodnoga grada u velike regionalne centre, a posebice Zagreb? Nije li onda pametnije dobro razmisliti kako stvoriti uvjete za ostanak budućih generacija u nekom gradu ili općini kroz stvaranje jasne gospodarske i općenito razvojne strategije? Kako otvoriti radna mjesta? Kako privući ulagače? Kako stimulirati određene djelatnosti i nametnuti se unatoč recesiji?

Nova radna mjesta i nove tvrtke ne znače samo ostanak mladih, nego i (posredno i neposredno) veće prihode tog istog grada koji onda može razmišljati o ulaganjima koja će poboljšati kvalitetu života. Kada stvorimo uvjete za život, onda možemo razmišljati o tome kako povećati kvalitetu istoga. Graditi muzeje, dvorane i bazene u gradovima koji se kontinuirano depopuliraju jednako je svim onima arenama i drugim objektima koji su megalomanski osmišljeni i izgrađeni, a sada zjape prazni. Najbolji način za stvaranje pametnog rasta i razvoja jest promišljanje o tome kako to učiniti, ali na način da svaka jedinica u taj proces uključi sve zainteresirane sudionike. Jedino suradnjom i zajedničkim naporom mogu se osmisliti, a onda i provesti, razvojni projekti koji onda mogu računati na sredstva iz EU fondova. Sve ostalo su želje koje će teško biti ostvarene.

Posjetite nas na prvom hrvatskom portalu o EU fondovima – EU PROJEKTI INFO, i saznajte sve o EU fondovima (www.eu-projekti.info)