Tekst preuzet s portala www.eu-projekti.info

Istraživanje, razvoj i inovacije trebali bi predstavljati okosnicu zdravog gospodarstva. U Hrvatskoj se o njima, posebice kada je u pitanju poslovni sektor, zaista mnogo govori i često možemo čuti predstavnike različitih sektora kako temelje svoje ideje za gospodarski rast upravo na njima.

Europska unija također je prepoznala njihovu važnost, stoga ih godinama izdašno podupire kroz različite programe kao što su FP7, CIP i brojni drugi. Ona će to nastaviti činiti i u sljedećoj financijskoj perspektivi, u kojoj će poseban naglasak biti stavljen na suradnju znanstveno-istraživačkog i poslovnog  sektora kao generatora inovacija s jedne strane i onih koji će te inovacije komercijalizirati s druge.

U Hrvatskoj je, nažalost, realnost takva da veliki broj poduzeća, posebice malih i srednjih, pokušava preživjeti tjedan, mjesec i godinu, zbog čega im je izuzetno teško ulagati u razvoj i istraživanje koji su prilično skupi, a ciklus razvoja koji prethodi komercijalizaciji može biti dugotrajan.

Ako pogledate strukturu hrvatskih korisnika programa EU koji financiraju znanost i inovacije, vidjet ćete da je poduzetništvo podzastupljeno, a ako i jest uključeno, vrlo se često radi o tzv. spin-off tvrtkama znanstveno-istraživačkih organizacija. Dakle, proizvodnih tvrtki u većini slučajeva nema.

Jedan od razloga tomu jest činjenica da razvoj ne nastaje preko noći, nego da je za isti potrebno osigurati nekoliko važnih preduvjeta; od stabilnog fiskalnog sustava koji olakšava poslovanje, stručnog kadra koji je sposoban iznjedriti nove ideje, proizvode i procese, do infrastrukture koja je nužna za obavljanje ovog posla, a to nije isključiva uloga poslovnog sektora od kojega se očekuje razvoj.

Drugim riječima, nije dovoljno samo zazivati istraživanje i razvoj, nego kroz sinergiju svih relevantnih dionika, a to su definitivno predstavnici vlasti, tvrtki i znanstveno-istraživačkog sektora, dobiti jasnu sliku o tome u koje djelatnosti možemo i želimo ulagati, kako se država mora postaviti u smislu podupiranja tavkih ulaganja i kakve je stručnjake potrebno obrazovati kako bi osigurali održivost navedenih ulaganja u budućnosti. Istovremeno je potrebno pitati one od kojih očekujemo razvoj koje su glavne prepreke koje ih ograničavaju u postizanju rezultata, s ciljem uklanjanja istih.

Ovo su, naravno, samo neki od zahvata koje je potrebno provesti kako bi priča o istraživanju i razvoju imala smisla i dobila svoje konture u stvarnom životu, ali su vrlo važni za razumijevanje činjenice da društvo utemeljeno na znanju ne nastaje zato što o njemju pričamo ili zato što ga silno želimo. Kao i u svim drugim segmentima života potrebna je volja, prije svega ona politička, sinergija i mnogo rada.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Ariana Vela,

direktorica konzultantske tvrtke EU PROJEKTI

Posjetite nas na prvom hrvatskom portalu o EU fondovima – EU PROJEKTI INFO, i saznajte sve o EU fondovima (www.eu-projekti.info).