Prošlotjedni sastanak Europske centralne banke donio je neke nekonvencionalne, ali ipak očekivane mjere s obzirom na gospodarska i potencijalna deflatorna kretanja u eurozoni.

Pod nekonvencionalnim mjerama u prvom se redu misli na negativnu kamatnu stopu od 0,10 posto na depozite položene kod Europske centralne banke od strane poslovnih banaka. Spuštene su također i kamatne stope na refinanciranje banaka kod ECB-a, koje se kreću prema nuli. Takve odluke posljedica su sporog gospodarskog oporavka eurozone, kao i potencijalnih deflatornih kretanja. Naime, europsko se gospodarstvo oporavlja mnogo sporije nego je to slučaj s američkim, te se u narednih godinu dana očekuje da europski BDP poraste po stopi od najviše 1,5 posto, dok bi američko gospodarstvo moglo zabilježiti dvostruko brži rast. Kao dodatnu mjeru za poticanje rasta gospodarstva eurozone, Europska centralna banka je kreirala program vrijedan 400 milijardi eura koji bi trebao služiti jeftinom financiranju komercijalnih banaka, koje bi ta sredstva plasirale gospodarskim subjektima.

Ovaj program bi na snazi trebao ostati do kraja 2016. godine, s mogućnošću produljenja u slučaju da izostanu konkretniji rezultati. Naravno, namjera Europske centralne banke je da velik dio jeftinih kredita bude usmjeren prema perifernim članicama eurozone kako bi se tamošnja gospodarstva što više oživjela. Međutim, ostaje za vidjeti kako će to sve funkcionirati u praksi. U svakom slučaju, razdoblje jeftinog novca u eurozoni se produljuje na neodređeno razdoblje. Ipak, program otkupa obveznica kojeg je koristila američka središnja banka barem za sada nije u planovima europskih monetarnih vlasti, iako niti tako radikalan potez nije nemoguće očekivati, pogotovo ako dosada navedene mjere ne budu dale konkretne rezultate. Poticanje kreditiranja gospodarstva je u svakom slučaju najvažniji cilj ECB-a, jer je prema podacima za travanj ove godine stopa kreditiranja u eurozoni zabilježila daljnji pad, ovaj put od 1,8% u odnosu na isti mjesec protekle godine.

Investitori na financijskim tržištima su nove odluke ECB-a protumačili kao signal za kupnju, kako na obvezničkim, tako i na dioničkim tržištima, a nakon početne volatilnosti u danu objave novih mjera, zajednička europska valuta nastavlja jačati u odnosu na američki dolar.Za ilustraciju možemo uzeti prinos na desetogodišnju španjolsku obveznicu, koja je prije godinu dana nosila prinos od 7,5 posto. Ekspanzivna monetarna politika na globalnoj razini te povećani apetit investitora za rizikom su podignuli cijenu obveznice te smanjili prinos na otprilike 2,6 posto, što je prvi put da je španjolska državna obveznica nosila manji prinos do dospijeća od američke državne obveznice s istim rokom dospijeća. Takav presedan je između ostalog i posljedica najave skorog zaokreta u monetarnoj politici američkog FED-a, koji najavljuje postupno podizanje referentne kamatne stope, najvjerojatnije tokom naredne godine.

Konstantno se smanjuje i prinos do dospijeća njemačke državne desetogodišnje obveznice, koji sada iznosi samo 1,3 posto. Prinos na njemačke državne obveznicu je referentan za prinose na većinu ostalih europskih obveznica, pa tako i za hrvatske. Zbog konstantnog povećanja likvidnosti u sustavu i potrage investitora za barem donekle solidnim prinosom, cijene kako državnih, tako i korporativnih obveznica u Europi rastu, nudeći kupcima sve manji prinos do dospijeća. Tako je i naše Ministarstvo financija iskoristilo trenutnu situaciju na tržištu obveznica, zaduživši se relativno povoljno uzevši u obzir naše dosadašnje uvjete zaduživanja, i to putem euroobveznica s rokom dospijeća od osam godina, a za jesen je najavljeno i novo zaduženje. Hrvatskoj obveznici s najduljim rokom dospijeća (2024.godine) prinos i dalje pada te trenutno iznosi otprilike 4,5 posto, što je i dalje veći prinos nego što ga investitori mogu dobiti na većinu državnih obveznica istog roka dospijeća perifernih zemalja eurozone. Posljedica je to nesređene domaće gospodarske situacije i posljedično većeg rizika koje ulaganje u obveznice takvih zemalja donosi.