Zastupnik Sađa Đujić počastio je svoje kolege u Saboru tijekom današnje rasprave o poreznim reformama vicem.

Kazao je kako posljednih dana Hrvatskom kruži jedan vic, a glasi ovako: Znate li što radi Chuck Norris u Zagrebu? Traži Slavka Linića da mu plati porez.

“No, šalu na stranu, sve to što se događa i kakve su reakcije na uvođenje ovog zakona samim time opravdavaju i uvođenje ovih mjera”, poručio je.

U pojedinačnoj raspravi o izmjenama općeg poreznog zakona izražena su suprotstavljena stajališta vladajućih i HDZ-a uz međuosbne optužbe za nastalo stanje u kojem je porezni dug premašio 51 milijardi kuna. Ingrid Antičević Marinović (SDP) poručila je kako sustav treba stabilizirati i vratiti povjerenje građana koji ga doživljavaju kao izvor velike nepravde i zloporaba. Ustvrdila je kako je sustav često bio sredstvo obračuna s političkim neistomišljenicima po sustavu “nađi im nešto”, a s druge strane gdje su postojale prijave nije se postupalo. Donošenje izmjene poreznog zakona dobra je podloga za raščišćavanje poreznog duga, drži Antičević Marinović.

Zastupnica i bivša ministrica financija Martina Dalić (HDZ) reagirala je na tvrdnje da se nekima nije utjerivao porez zbog političke podobnosti, upitavši zašto onda naplata nije već sada učinjena. Navela je kako su na web stranici Porezne uprave objavljeni podaci za siječanj i veljaču koji, po njezinom mišljenju, ne pokazuju neku fenomenalnu naplatu. Njezin stranački kolega Željko Reiner dodao je da ako je uz povećanje PDV-a prikupljeno isto, to i nije neki uspjeh s kojim se hvali vlada. Nadica Jelaš (SDP) upozorila je kako je neplaćanje, uz nezaposlenost, najveći hrvatski problemi koji su dramatično eskalirali u posljednjih nekoliko godina. Neplaćanje je krađa, odnosno pljačka, ocijenila je Jelaš ustvrdivši da je u Hrvatskoj vrlo raširena kultura neplaćanja, pa obveze ne plaćaju ni oni koji mogu. Neplaćanje je paraliziralo financijske tijekove i rješavanje tog problema je vladin proiritet, naglasila je.

Igor Rađenović (SDP) pridodao je da četvrtinu hrvatskog BDP-a čini porezni dug i da parlament treba izmjenama zakona omogućiti poreznoj upravi da naplati potraživanja i da njezin rad bude učinkovitiji i transparentniji. Branko Vukšić (Hrvatski laburisti) drži da će zakon prisiliti dužnike da budu odgovorniji i založio se za jednakost sviju pred zakonom. Upozorio je da se preko leđa radnika prelamaju svi problemi, jer skupa država guši poduzetnike, a oni radništvo. Poduzetnici žele jeftinijeg radnika ispod svakog ljudskog dostojanstva, a oni bi pak dobro živjeli na račun neplaćenih poreza i doprinosa. U Hrvatskoj vlada ne antipoduzetnička, nego antiradnička klima, smatra Vukšić suprotstavivši se tezi poslodavaca da su oni rješenje problema, već drži da su to radnici.

Zoran Vinković (HDSSB) poručio je kako se blagostanje građana ne postiže povećanjem PDV-a i cijena struje, plina i drugih energenata, nego im to samo podiže tlak. Zastupnica Melita Mulić (SDP) uzvratila mu je da tlak podiže on konstantnim iznošenjem neistina i da cijene nisu rasle zbog povećanja PDV-a. Vinković je na to kazao kak

Većina podržava izmjene općega poreznog zakona

izostaju rezultati?

Problem možda nije u tome koliko radite, nego kako radite

bez njih teško možemo

Svi ih koristimo, a što ako nam sutra drastično podignu cijene?

Većina zastupničkih klubova u Hrvatskom saboru danas je podržala izmjene općeg poreznog zakona kojim se želi poboljšati financijska disciplina i naplata poreznog dugovanja, dok je klub HDZ-a poručio kako podržava samo njihov opći cilj jer smatra da zakon sadrži odredbe koje ne idu u tom smjeru. “Zakon kaže kako je moguća namira poreznog duga ustupanjem nekretnina kada je to u interesu Republike Hrvatske”, rekla je Martina Dalić (HDZ) dodavši kako zakon ne navodi i kada je to u interesu Republike Hrvatske. Zakon, naglasila je, ne kaže uvodi li se mogućnost da u ovršnom postupku država preuzme nekretnine. Što će se raditi s tako prikupljenim nekretninama, zapitala se dalje Dalić.

Po njezinim riječima, sličan je scenarij već viđen 2001. godine, pa je Ministarstvo financija tada postalo vlasnik nekretnina, garaža i apartmana i drugog. “Sve one su prenesene na AUDIO i danas tamo ’čuče‘“, ustvrdila je Dalić. Javna će objava dužnika, po njezinom mišljenju, pridonijeti jačanju porezne discipline ”pro futuro“ ali ne i za dugove koji već postoje. Dalić smatra da će način na koji će se objaviti popis dužnika imati negativan utjecaj na poduzetničku klimu u Hrvatskoj. ”Ideja o javnoj objavi dužnika nije nova, no zbog opasnosti od nedovoljno dobre pravne norme od toga se odustajalo“, zaključila je Dalić. Dragutin Lesar (Klub Hrvatski laburisti- stranka rada) se zapitao zašto dogovor o obročnoj otplati poreznog duga ili namirenje prodajom nekretninom ne bi bio javni podatak, barem za Hrvatski sabor. Reagirajući na tvrdnje poslodavca da je javna objava poreznih dužnika svojevrsni ”stup srama”, Lesar je istaknuo kako su poslodavci koji uredno posluju i plaćaju rješenje gospodarske krize, a oni koji to ne čine nisu. S druge strane građanima se provode ovrhe za neplaćenu RTV pretplatu, komunalne naknade i kredite, a žalba ne odlaže ovrhu imovine ili novca na računu, naglasio je Lesar upitavši jesu li i oni na stupu srama.

Porezni dug kontinuirano raste već godinama, velika većina nastala je prije krize, država se zaduživala u inozemstvu, a doma je imala 50 milijardi raznih nenaplaćenih potraživanja – poreza, koncesijskih naknada, doprinosa za zdravstveno i mirovinskog i duga, rekao je Lesar. Zoran Vinković (HDSSB) je podsjetio kako je njegova stranka još prilikom rasprave o proračunu za ovu godinu ukazivala na problem velikoga poreznog duga. Izrazio je nadu da Porezna uprava neće, prilikom objave poreznih dužnika, raditi izuzetke po političkoj liniji kakve je, kazao je, radila bivša vlast zbog čega su na kraju kažnjavane bake na tržnicama.

(Hina/pd)