Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso predstavio je u srijedu zastupnicima Europskog parlamenta na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, na kojoj sudjeluje i 12 hrvatskih promatrača, prijedlog niza mjera usmjerenih na poticanje zapošljavanja, koje između ostaloga uključuju porezno rasterećenje rada i uvođenje “pristojnih i održivih” minimalnih plaća te program poticanja rasta u Grčkoj.

“Europi je potrebna strategija za zapošljavanje kako bi se borila s neprihvatljivo visokom razinom nezaposlenosti. Europska unija ima neiskorišten potencijal za stvaranje radnih mjesta. Zelena ekonomija te sektori zdravstva i novih tehnologija zajedno će stvoriti više od 20 milijuna radnih mjesta u sljedećih nekoliko godina. Zemlje članice trebaju iskoristiti tu prigodu, mobilizirati postojeće resurse i poticati tržište rada u tijesnoj suradnji sa socijalnim partnerima”, rekao je Barroso.

Kako bi se potaknulo zapošljavanje, Komisija predlaže zemljama članicama da podupiru samozapošljavanje, da ciljano subvencioniraju otvaranje novih radnih mjesta, pronađu načine za pretvaranje neformalnog i neprijavljenog posla u legalno zaposlenje te da smanje poreze za najslabije skupine zaposlenika. Ono što bi državni proračuni izgubili s manjim porezima na rad trebalo bi biti nadoknađeno kroz ekološke poreze. Komisija predlaže zemljama članicama da razmisle o uvođenju minimalnih plaća, koje bi trebale pomoći u zaustavljanja pada cijene rada. “Minimalne plaće pomažu u sprečavanju destruktivne utrke u snižavanju cijene rada i važan su čimbenik za pristojnu kvalitetu rada”, kaže se u dokumentu Komisije.

Komisija je dosad bila protiv fiksiranja minimalne plaće, tvrdeći da to može biti prepreka za otvaranje novih radnih mjesta. U svom dokumentu, Komisija sada ističe da bi uvođenje diferenciranih minimalnih plaća, koje postoje u nekim zemljama članicama, mogao biti jedan od efikasnih načina za poticanje zapošljavanja. Jedna od takvih država je Njemačka, gdje se se minimalne plaće dogovaraju na sektorskoj razini. Komisija preporučuje reformu tržišta rada koja bi bila zasnovana na kombinaciji fleksibilnosti i sigurnosti. Fleksibilnost bi omogućila poslodavcima lakše primanje i otpuštanje radnika, a radnici bi imali sigurnost da gubitkom posla ne bi ostali bez sredstava za život. Takav se sustav pokazao učinkovitim u skandinavskim zemaljama.

Komisija također poziva zemlje članice da razmisle o ukidanju postojećih ograničenja za kretanje radnika iz Bugarske i Rumunjske. Petnaest starih zemalja članica imaju pravnu mogućnost zabraniti zapošljavanje Bugara i Rumunja na najviše sedam godina, to jest do kraja 2013. godine. Barroso je, govoreći o Grčkoj, istaknuo da su se nakon dugotrajne krize stvorili uvjeti za odmak od krize prema gospodarskom rastu. “Grčki narod nije sam u svojim naporima da zemlju vrati na put povratka rastu i zapošljavanju. Europska unija i šira međunarodna zajednica pokazali su dosad nezabilježenu solidarnost s grčkim narodom. Paket pomoći zajmova i otpisa dugova dosegnuo je iznos od 380 milijardi eura. Žrtve koje podnosi grčki narod donijet će plodove u bliskoj budućnosti kada Grčka provede prioritete koje je za ovu godinu identificirala Komisija”, rekao je Barroso.

Komisija je u svom dokumentu iznijela detaljne prijedloge kako se mogu koristiti sredstva iz europskih fondova za osiguranje zajmova i jamstava za mala i srednja poduzeća u Grčkoj. Komisija je promijenila vlastita pravila i učinila ih fleksibilnijim kako bi se lakše primjenjivala u Grčkoj. Iz europskih fondova za tu svrhu na raspolaganju je 4 milijarde eura. Program također sadrži i mjere pomoći za socijalno najugroženije, primjerice da se smanjenja mirovina rade ciljano i zaštite oni s najnižim mirovinama, te da se suzbijaju prijevare sa socijalnom pomoći.

(Hina/pd)

jednostavnije korištenje

Jednim klikom do usluge, ali kome se obratiti kad nastane problem?

Kaić s velikom misijom

Dok jedni zaboravljaju stare vještine, na Murteru ih prenose na nove generacije