Oko privatizacije Hrvatske poštanske banke nakon jučerašnje sjednice Vlade sve je više manje jasno; u prodaju ide čitava banka za koju će se potražiti strateški partner, a jedina nepoznanica ostaje koliko će za nju novi igrač biti spreman platiti. "Želimo osigurati budući rast i razvoj banke.

Tržišni udio HPB-a je osam posto. Naš je cilj maksimizirati prihod i smanjiti javni dug", jasno je poručio ministar financija Slavko Linić dodavši da se nadaju partneru koji će razvijati banku, a Vladi dati najveću cijenu. Tako je medijske spekulacije hoće li država zadržati manjinski paket ili ne, efektivno okončao proračunski bezdan pa na bubanj ide 99,13 posto umjesto prvotno planiranih 51 posto banke. Prema prijedlogu savjetnika, prodaja će se provesti modelom javnog prikupljanja ponuda nakon koje slijedi odabir strateškog investitora. Natječaji za privatizaciju bit će raspisan već ovog mjeseca i trajat će do polovice rujna pa će Vlada o ponudama raspravljati krajem rujna ili početkom listopada što znači da bi značilo da će HPB dobiti novog vlasnika do kraja godine. Očito je i da je Vlada odustala od idealističkih namjera da banku proda investitoru koji ponudi najbolji plan razvoja i kapitalne podrške.

S deficitom koji će do kraja godine po procjeni dosegnuti oko 17 milijardi kuna, kod HPB-a više nema ideala već se ide na čisti prihod proračuna. Za razliku od banke koja od vlasnika, pa i manjinskog, u duljem vremenu traži milijunske kapitalne injekcije, u Croatia osiguranju država ostaje do najviše 30 posto jer se državi kroz dividendu i porast vrijednosti dionice isplati ubirati koristi od vlasništva. Dok je u proračunskim projekcijama ministar Slavko Linić na papir stavio da prihodi od privatizacije kraja godine donesu dvije milijarde kuna, no pitanje je koliko će ulagači biti spremni odriješiti kesu za 4,4 posto tržišnog kolača. Prošlogodišnji primjeri preuzimanja banaka u regiji su šaroliki; kreću se od 0,5 posto omjera cijene dionice i knjigovodstvene vrijednosti za gubitaše, ruske banke prodavale su se po omjerima 1,45 – 1,64, a Sberbank je preuzeo austrijski Volksbank International (uključujući i domaću podružnicu) po valuaciji 0,84. Bude li cijena oko dvije trećine knjigovodstvene vrijednosti, država bi mogla očekivati i manje od milijarde kuna dok širi raspon procjena govori između 1,8 i dvije milijarde kuna.

Otvoreno pitanje za cijenu je i što sa hibridnim depozitom Croatia osiguranja od 150 milijuna kuna koji se od 30. srpnja više neće računati u jamstveni kapital što će stopu adekvatnosti spustiti na 13,6 posto. No, koliko će novi vlasnik pristati platiti ponajprije će ovisiti koliko jako želi HPB-ove adute koji nisu zanemarivi. Državna banka nema kontroverznih kredita u švicarskim francima, bilanca se od malverzacija bivše uprave kontinuirano čisti od 2009. i proces je većim dijelom priveden kraju. HPB u miraz donosi više od 9000 korporativnih klijenata i svakog sedmog građanina. Dok na razini sustava kreditna aktivnost pada, u HPB-u je prošle godine povećana 10 posto tvrtkama i 13 posto stanovništvu.

Snažno je rasla i depozitna baza za 5,4 posto i ukupni depoziti iznose 13,4 milijarde kuna od čega je gotovo polovica štednja građana. Banka je godinu završila sa 94 milijuna kuna dobiti i primamljivih 7 posto prinosa na kapital što je značajno bolje od pet posto prosjeka banaka. Među zainteresiranima se od velikih najozbiljnije spominju Erste banka i OTP banka, a snage za kupnju ima i Kentbank odnosno moćni turski Eksen holding koji želi snažnu ekspanziju, ali bez akvizicije za nju nema veće šanse. Isto vrijedi i za ambiciozne planove ruskog Sberbanka koji želi skočiti među prve top tri na ljestvici.