Gost novog podcasta „Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem“ je glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić koji je na početku komentirao odluku vlade da poveća zakonsku minimalnu plaću na 1.050 eura bruto, što je manje od zahtjeva sindikata, ali više od zahtjeva HUP-a da se zamrzne postojeći minimalac.

– Zamrzavanje je možda malo teška riječ koja je izvučena iz konteksta. HUP je tražio da se jednu godinu preskoči usklađivanje minimalca što ne znači da se on u idućim godinama ne bi dizao. Imamo relativno visoku pokrivenost ekonomije nacionalnim kolektivnim ugovorima kojima se utvrđuje minimalna plaća za određene djelatnosti i sektore, primjerice u građevinskom sektoru minimalna plaća je dogovorena iznad razine koju je sad odredila Vlada. Dakle, postoje sektori koji to mogu podnijeti. Zašto smo mi tražili da se ove godine preskoči? Idemo kratko ponoviti cijelu genezu. U šest godina država je udvostručila masu plaća. Jučer je MMF upozorio da smo tu pretjerali jer 13,5 posto ili gotovo 14 posto BDP-a trošimo na masu plaća u javnom sektoru i po tome smo europski viceprvaci odmah nakon Danske, a svi građani znaju da kvaliteta javne usluge nije nalik onoj u Danskoj. Ta masa i dalje buja, svjedočimo pritiscima raznih interesnih skupina da se ta masa plaća poveća mimo kriterija, mimo rezultata, mimo ocjenjivanja učinaka što smo mi predlagali, primjerice u obrazovnom sustavu. I onda osim te intervencvije u javnom sustavu država podiže i minimalnu plaću dekretom. Dakle, tu nema nikakve formule kao što mi predlažemo da se ubuduće uspostavi. Ta formula bi trebala uzeti u obzir kretanje i produktivnosti i inflacije te da se usklađuje s troškovima života te na kraju, ali ne najmanje važno, da ona ne bude više socijalni instrument za redistribuciju jer socijalna politika se može voditi i kroz druge instrumente – objašnjava Stojić poziciju HUP-a.

Smatra da postoje načini da 120 tisuća egzistencijalno ugroženih osoba, među kojima je velik broj i umirovljenika, dobije od države drugu vrstu socijalne pomoći. Na ovaj način se, kaže Stojić, razlika plaća u javnom i privatnom sektoru u pet godina udvostručila sa 16 na 32 posto. Rezultat je rast zaposlenih u javnom sektoru i pad zaposlenih u prerađivačkoj industriji.

– Je li to Hrvatska kakvu želimo, da imamo dvije Hrvatske? Jednu u kojoj buja javni sektor i drugu Hrvatsku u kojoj se smanjuje broj zaposlenih? – pita se Stojić.

Kad je riječ o novoj visini minimalca od 1.050 eura bruto daje primjer prerađivačke industrije.

– Ta industrija ima otprilike 240.000 zaposlenih. Naša analiza je pokazala da je pola te industrije ugroženo jer ima ili vrlo nizak trend marže ili je oko pozitivne nule ili posluje u minusu, neki sektori čak i u debelom minusu. To su industrije kojima prijeti gašenje, u prvih devet mjeseci ove godine je pao broj zaposlenih za 2,6 posto. Kada pogledate broj zaposlenih u industriji i u trgovini za godinu ili dvije broj zaposlenih u trgovini mogao bi premašiti broj radnika u prerađivačkoj industriji. Minimalac od 1.050 eura nije previše za sve članice HUP-a ali jest za pola naše prerađivačke industrije koja je direktno ugrožena rastom troška rada – poručuje Stojić.

U podcastu je detaljno komentirao nisku produktivnost hrvatske ekonomije i probleme koji bi mogli nastati zbog toga, nepopustljivu inflaciju i optužbe premijera Plenkovića da joj doprinose i pohlepni poduzetnici, moguće oporezivanje ekstraprofita i poreznu politiku, zapošljavanje stranih radnika, loše strane rentijerstva, investicijsku klimu, posljedice uvođenja eura i korištenje novca iz EU fondova kao i utjecaj globalnih kriza kao što su ratovi, cijene energenata i nesigurnost opskrbnih lanaca.

Kao glavne prioritete hrvatske ekonomske politike pa tako i hrvatske vlade u idućim godinama Stojić ističe poticanje rasta produktivnosti i pomoć industrijama koje imaju perspektivu razvoja. – Imamo prilično visoku razinu deficita proračuna. Mi smo se u ovoj odličnoj fazi ciklusa agregatne potražnje i visoke stope rasta usudili imati deficit u proračunu od 3 posto, praktično na rubu fiskalnih pravila EU. Ako bi se, ne daj Bože, dogodila recesija i nekakva silazna faza ciklusa mi bismo vrlo brzo prekršili fiskalna pravila i onda bismo bili prisiljeni na jednu fiskalnu konsolidaciju koju ne želimo jer bi ona utjecala na smanjenje standarda i opet bi se smanjivale investicije. Dakle, treba obuzdati definitivno javnu potrošnju, to je broj jedan, a broj dva ali nimalo manje važno prema prioritetima, je svu regulativu temeljito restrukturirati u smislu olakšanja uvjeta investiranja. Mi moramo investirati u modernizaciju, energetske mreže, u modernizaciju industrije. Također želimo educirati ljude da imaju bolje vještine da mogu raditi u tim novim djelatnostima jer dolazi umjetna inteligencija koja će zamijeniti neka radna mjesta i moramo se educirati, educirati i sve više educirati… Namjerno ovo ponavljam jer nećemo moći participirati na tržištu rada – poručio je glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’