Kad se podvuče crta, izbori za EU parlament potvrdili su predviđanja bitnih političkih trendova – porast euroskepticizma i nepovjerenja u EU institucije izražen kroz sve veću nezainteresiranost za zajedničku politiku građana s umjerenim političkim preferencijama. Hrvatska tu nije iznimka.

Osim objektivnih razloga, poput tragedije u Slavoniji, za loš odaziv odgovorne su političke elite. Sudeći prema sadržaju kampanja, stranke ne shvaćaju bit zajedničke kontinentalne politike. Prema istraživanju GONG-a, čak 72 posto poruka kandidata i njihovih stožera nije imalo veze s EU. Prema zainteresiranosti političara i birača, Hrvatska je i dalje provincija s iluzijom samodostatnosti. Iako najmlađa članica, zemlja bez interesa za suštinska pitanja zajedničke europske politike. Za inertnost birača izravno su odgovorne političke elite.

Nesposobnost nametanja nacionalnih interesa u Bruxellesu i korištenja benefita koje članstvo pruža povećali su apatiju Hrvata kada je EU u pitanju. Da su poduzetnici imali priliku osjetiti benefite europskog sufinanciranja, Hrvati bi zasigurno razvili snažniji osjećaj pripadnosti i identifikacije s EU. Ovako, sveli smo se na ulogu objekta te pristali na poziciju društva koje članstvo u Uniji shvaća kao neminovnost bez mogućnosti utjecaja na političke procese. Poziciju koja je opasna za Hrvatsku.