Europska komisija Facebooku će zabraniti prodaju podataka o korisnicima najraširenije društvene mreže na svijetu! Ukoliko odluka zaživi postat će presedan u online marketingu, a Facebook će zbrajati milijarde dolara gubitka na tržištu Europe…

Vijest je odjeknula poput bombe, a posljedice će biti dalekosežne – za Facebook to znači gubitak značajnog izvora prihoda, ali i važnije od toga promjenu usmjerenja na kojemu su do sada gradili monetizaciju društvene mreže. Za korisnike Facebooka ali i drugih društvenih mreža, ovo je možda dobra odluka. Društvene mreže postaju sveprisutni dio modernog života. Mlađe generacije sve su “ovisnije” o online interakciji. Oni nemaju barijere koje osjećaju stariji korisnici interneta pa svoje podatke nesebično (nepromišljeno?) prosipaju po mrežama. U komunikaciji sa svojim prijateljima, to ostaje u domeni osobnog izbora. Ali što kada se ti podaci iznimno kompleksnim softverima slažu u baze i prodaju kompanijama?

Gdje ste bili ili gdje često idete? Koje ste vjere i spola? Gdje živite? Koliko godina imate i koje aktivnosti volite? A sport? A glazbu? Što je s knjigama ili filmovima? Prilično osobne stvari koje vaši prijatelji o vama znaju postaju alat u rukama marketinških agencija. Ovo je naš vrli novi svijet, i ne treba ga se bojati – ali je dobro postaviti pravila igre.

Nisu zli, samo trebaju milijarde dolara
Jer Facebook koristi sve suptilnije tehnike selekcije target potrošača – računa se brojnost vaše obitelji, bračni status ili nivo obrazovanja. Tako će vam nakon završenog dodiplomskog studija program nuditi oglase MBA programa ili luksuznih proizvoda, ako ste zaručeni haljine ili fotografe za vjenčanja… Kompanijama su primjerice dostupne vaše glazbene playliste ili sadržaj koji dijelite s prijateljima. Program je toliko sofisticiran da može isčitati vaše političke ili seksualne preferencije a čuvaju se i sve chat i inbox poruke, bez obzira jeste li ih obrisali ili ne. Kompanija tvrdi kako takvi podaci nisu na prodaju. No gdje je granica? Granica privatnosti za sada je nepoznata.

Zašto? Zato što je povrat na kapital najvažniji od svih zakona Zapada, a Facebook će sljedeće godine imati već-sada-legendarnu inicijalnu javnu ponudu dionica.

Direktiva Europske komisije promijenit će igru
Predstavljajući Direktivu koja će javnosti biti predstavljena u siječnju, podpredsjednica EK Viviane Reding rekla je “Pozivam društvene medije da budu transparentnije oko načina na koji posluju. Korisnici moraju znati koje informacije se koriste za daljnje proslijeđivanje i u koje svrhe se informacije ostavljene na društvenim mrežama koriste. Svi građani Europske unije moraju se osjećati snažno zaštićenima po pitanju privatnosti, bez obzira u kojoj državi EU žive i bez obzira iz koje države svijeta društvena mreža posluje.”

Direktiva predviđa mogućnost targetiranja potrošača na dosadašnji način ali uz uvjet – sam korisnik društvene mreže treba se složiti s tim da mu se podaci koriste na navedeni način. Nije teško pretpostaviti da broj ovakvih korisnika neće biti prevelik. Činjenica ostaje: 800 milijuna korisnika Facebooka dnevno dobiva poruke “skrojene” prema njihovim životnim preferencijama, a pitanje je koliko je korisnika svjesno da su oglasi koje gledaju birani na takav način.

nije svaki isti

Zaboravite pitanje „isplati li se električni automobil“. Danas je važnije nešto drugo

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište

Kako će besplatni servis zaraditi novac?
Zato je izjava Redingove posljednja stvar koju je Mark Zuckerberg želio čuti u godini IPO-a. Jer činjenica da su serveri s Facebookovim podacima na američkom tlu ne znači mnogo – ako Direktiva zaživi, kompanija će riskirati masovne tužbe ili će morati potpuno promijeniti strategiju monetizacije. Jer Facebook “je besplatan, i uvijek će ostati besplatan” rekao je Zuckerberg. A od besplatnog servisa teško je isplaćivati plaće i dividende. Prije 2009. Facebook se finacirao banner oglašavanjem kroz ugovor s Microsoftom. Rastom oglasa na samom siteu koji kreće 2009. godine Facebookovi financijaši očekivali su dovoljan priljev sredstava koji bi im omogućio samodostatno financiranje a time i opravdanje za izlazak na IPO.

Sve su ovo razlozi zbog kojih pravila igre trebaju biti postavljena – možda prvo u Europi, jer Stari kontinent ionako prednjači u pogledu građanskih sloboda, a kasnije i globalno. Jer nitko ne želi izgubiti prijatelje, fanove ili tržište koje je stekao na Facebooku. Ali zaslužuje znati što se događa iza zastora programerskog koda. A kontroverzni Timeline “koji će promijeniti sve” još nije ni došao na red…