Graf: RBA

Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju intenziviranje robne razmjene u ožujku u odnosu na prethodni mjesec, pišu analitičari u najnovijem izdanju publikacije RBA Dnevne financijske vijesti.

U spomenutom mjesecu izvoz roba je iznosio 850 mil. eura, što je za 10,5 posto više nego u ožujku prošle godine, dok je uvoz roba iznosio 1,56 mlrd. eura uz godišnju stopu rasta od 0,7 posto. S obzirom na višu stopu rasta robnog izvoza od uvoza, deficit vanjskotrgovinske razmjene se smanjio za 9 posto godišnje. Promatrano na razini cijelog prvog tromjesečja, u robnoj razmjeni su se nastavili negativni trendovi iz zadnjeg tromjesečja prošle godine. Tako se izvoz roba smanjio za 1 posto, dok je uvoz porastao za 2 posto godišnje.

Prema djelatnostima NKD-a, na pad izvoza u prvom tromjesečju najviše je utjecao pad u djelatnosti Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda koji se gotovo prepolovio u odnosu na prvo tromjesečje 2011. Ako isključimo ovu djelatnost, izvoz je u prvom tromjesečju porastao za 4,7 posto godišnje, napominju analitičari. S druge strane, rast je zabilježen kod izvoza ostalih prijevoznih sredstava (brodogradnja) za 3 posto godišnje, električne opreme (+6,6 posto), strojeva i uređaja (+16,3 posto) te prehrambenih proizvoda (+27,8 posto). Na strani uvoza rastu su doprinijele grane kod kojih je i izvoz značajno porastao. Tako je u prvom tromjesečju uvoz ostalih prijevoznih sredstava bio više nego tri puta veći nego u istom razdoblju prošle godine, uvoz električne opreme porastao je za 6,3 posto, a strojeva i uređaja za 8,6 posto.

U narednim mjesecima analitičari ne očekuju snažniji rast robnog izvoza zbog usporavanja gospodarstva u našim najznačajnijim trgovinskim partnerima (zemlje EU) i posljedičnog pada inozemne potražnje. Na izvoz će se posebno negativno odraziti gospodarski pad u Italiji, dodaju. Tako je u prvom tromjesečju izvoz u Italiju zabilježio pad od 20,1 posto godišnje, a udio izvoza u Italiju u ukupnom izvozu se spustio na oko 15 posto s oko 20 posto prije krize. S druge strane, uvoz je i dalje ograničen slabom domaćom potražnjom, kako sa strane kućanstava, tako i sa strane poduzeća. Međutim, s obzirom na visoku energetsku ovisnost Hrvatske potencijalna opasnost za nominalan rast uvoza prijeti od porasta cijene energije i povezanih proizvoda, zaključuje se u analizi.

(pd)