Ideja Vlade da nakon što je smanjila PDV na ugostiteljske usluge na 10 posto, na 13 posto digne međustopu koja će obuhvatiti usluge ugostitelja i smještaja, znači ili da ekipa na vlasti ne zna zbog čega je uopće spuštala PDV, ili da je takva frka da u obzir dolaze samo vatrogasne mjere spašavanja proračuna, pa makar morali rezati granu na kojoj sjedimo.

Nijedno od toga ne sluti na dobro, pogotovo ako se uzme u obzir da se upravo trudimo pronaći ulagače u posrnule turističke tvrtke u državnom vlasništvu.Osnovno je pitanje zbog čega turizam u gotovo svim europskim zemljama ima povlaštenu stopu poreza? To naime nije rezultat jakih lobija ili nečijeg milosrđa, već se to svim državama itekako isplati. Naime, turizam je visokokapitalna djelatnost, odnosno zahtijeva velika ulaganja, ali je i niskoakumulativna djelatnost, jer ima dugi rok povrata uloženog novca. Istovremeno, to je radno intenzivna djelatnost, odnosno zapošljava veliki broj ljudi, te veže i hrani brojne druge djelatnosti. Sve skupa dobro je za državu, no manje je isplativo za poduzetnike, zbog čega svaka zemlja koja želi razvijati turizam donosi poticajne mjere ulagačima.

Zato su u 2012. godini sniženu stopu PDV-a u turističkom sektoru koristile 23 europske zemlje. Njemačka je 2010. smanjila porez pružateljima usluga smještaja s 19 na 7 posto, porasla je kvaliteta  usluge, otvorena su nova radna mjesta te su povećane plaće. Irska je 2011. godine snizila stopu s 13,5 posto za hotele i restorane na devet posto. Litva je u 2011. godini PDV snizila s 21 na devet posto – rasla je zaposlenost i broj turista za čak 21 posto (doduše već u 2012. godini Litva vraća stopu na 21 posto zbog krize). Finska je snizila stopu sa 22 na 13 posto kod restaurantskih usluga, što je dovelo do pada cijena od pet posto, a zaposlenost je rasla tri posto.Zbog toga da potakne ulaganja i poveća broj hotela visoke kategorije u Hrvatskoj, Vlada je 2006. godine odlučila da će na usluge smještaja obračnavati međustopu PDV-a od 10 posto.

Osim što je unatoč krizi porastao broj hotelskih kapaciteta u tom periodu, prema podacima Udruge hrvatskih računovođa spomenuto snižavanje poreza nije imalo ni kratkoročni utjecaj na proračun, već je kroz povećan broj noćenja rezultiralo većim prihodom.Kad su hotelijeri argumentirali svoje zahtjeve da se snizi PDV i ugostiteljskom dijelu, navodili su primjer Francuske koja je 2009. godine restoranima snizila PDV s 19,6 na 5,5 posto, uz uvjet da smanje cijene, educiraju kadar i poboljšaju uvjete rada, te ulože u objekte. Dvije godine kasnije pokazalo se da su cijene pale za 2,5 posto, u ugostiteljstvu u Francuskoj otvoreno je 52 tisuće novih radnih mjesta, povećala su se prava radnika, a stopa stečajeva u sektoru smanjena je za 17 posto.

Kada se sve zbroji, snižavanje PDV-a restoranima u Francuskoj proračun je koštalo 2,5 milijarde eura, no već u drugoj godini primjene proračunu je donijelo skoro duplo više, odnosno 4,7 milijarde eura.Ništa od toga nije se dogodilo preko noći, i svaka od tih mjera koje su uvele druge europske zemlje kratkoročno je "oštetila" proračun. Šteta bi stoga bilo da se nova međustopa PDV-a primijeni i na čitav turizam samo zato što Hrvatska nema vremena za konstruktivne mjere, već nabrzaka zakrpava rupe koje propuštaju, i to na štetu zdravog tkiva koje je bar jednim dijelom moglo povući ostatak gospodarstva.