Prije dva tjedna HNB je objavio tekući račun platne bilance Republike Hrvatske koja s rekordnim suficitom potvrđuje okret hrvatskog gospodarstva. Tekući račun obuhvaća razmjenu roba, usluga te primarnog i sekundarnog dohotka, a suma ovih tokova je prošle godine završila u suficitu od 2,3 milijarde eura.

Unutar ove brojke nalaze se i neki jednokratni učinci poput otpisa gubitaka banaka zbog konverzije kredita iz švicarskog franka u eure, međutim, ono što nije jednokratno je dugoročan rast neto prihoda od izvoza roba i usluga. Hrvatska je najgori saldo razmjena roba i usluga imala 2008. godina kad je uvezla 3,9 milijarde eura roba i usluga više nego što je izvezla. Početkom krize dolazi do snažnog pada uvoza roba, a tijekom 2010. godine bilanca uvoza i izvoza proizvoda i usluga se praktički uravnotežila. 

Brži rast svjetskog turizma
U posljednjih pet godina suficit od razmjena usluga je rastao po prosječnoj stopi od 6,40 posto, dok je deficit u robnoj razmjeni rastao po stopi od 2,40 posto. Ovakvim trendom je Hrvatska u 2012. godini po prvi puta u povijesti došla do suficita u razmjeni roba i usluga koji je iznosio 218 milijuna eura. Tijekom 2015. godine suficit u razmjeni roba i usluga povećan je na rekordnih 1,2 milijarde. Odnosno, jednostavnije rečeno, Hrvatska je prošle godine proizvela i izvezla roba i usluga za 1,2 milijarde eura više nego što je uvezla.  U našem izvozu najveći pozitivan utjecaj ima turizam od kojeg su prihodi u posljednjih petnaest godina u prosjeku rasli 6,7 posto, pri čemu je rast u prošloj godini bio nešto brži od dugoročnog prosjeka i iznosio je 7,60 posto.  

Za usporedbu, na svjetskoj razini turizam je u prošloj godini povećan za 3,1 posto, što znači da hrvatski turizam u prošloj godini ostvario skoro dva i pol puta brži rast od svjetskog (prema izvješću Svjetskog vijeća za putovanja i turizam). U ovoj godini nam ide na ruku očekivano ubrzanje rasta svjetskog turizma koji bi trebao rasti 3,50 posto, ali dodatan rast dolazaka trebali bi imati zbog situacije kod dijela naših konkurenata poput Turske, Egipta, Tunisa i Grčke koji imaju velikih problema zbog ratnih sukoba, terorizma i izbjeglica.

Veća profitabilnost
Radi pozitivnih trendova ova sezona će vjerojatno rezultirati novim rastom prihoda od turizma, a time i daljnjim rastom suficita u razmjeni roba i usluga. Međutim, daljnji rast prihoda od turizma neminovno će dovesti do rasta uvoza jer dio turističke potrošnje ne proizvodimo lokalno nego uvozimo. Primjerice, ako restoran uveze vina iz inozemstva to će povećati deficit u razmjeni roba, ali ako ga u restoranu konzumiraju strani turisti onda rezultira rastom suficita u razmjeni usluga, tako da je rast uvoza određenim dijelom direktna posljedica rasta turizma. Rastući suficit razmjene roba i usluga posljedica je sve boljeg poslovanja hrvatskih turističkih i izvoznih kompanija koje ostvaruju sve veće prihode, a prošle godine su ove kompanije ostvarile i najveću profitabilnost od 2008. godine. 

Rast cijene dionica
Kada pogledamo podatke turističkih kompanija uvrštenih na Zagrebačkoj burzi možemo vidjeti da je 27 najvećih kompanija iz ovog sektora u posljednjih pet godina povećavalo prihode po prosječnoj stopi od 8,9 posto, međutim, operativna dobit (dobit prije kamata i poreza) je u istom ovom razdoblju u prosjeku rasla čak 37 posto godišnje.

Prosječan rast neto dobiti nije moguće izračunati jer su turističke firme promatrane kao kolektiv 2010. godine poslovale s gubitkom. Kako u strukturi troškova turističkih kompanija dominiraju fiksni troškovi, manji rast prihoda rezultira razmjerno većim rastom dobiti. S obzirom na dugoročan rast hrvatskog turizma, domaće turističke kompanije su dobro pozicionirane za iskorištavanje pozitivnih trendova koji bi trebali osigurati daljnje povećanje profitabilnosti, a time i izgledan daljnji rast cijena dionica. 

Trošak po kilometru

Električni hit ili stari dobri dizel? Evo što kaže računica

ključni rokovi

Istječe ključni rok za kripto industriju – mnoge tvrtke moraju donijeti važnu odluku