HDZ-ova saborska zastupnica i bivša ministrica financija Martina Dalić netočnima je i nevjerodostojnima ocijenila današnje tvrdnje ministra financija Slavka Linića da je lanjski deficit državnog proračuna za 2,2 milijarde kuna veći od službeno iskazanog.

“Nije točno da je naša Vlada ostavila dug od 2,2 milijarde kuna jer te tvrdnje držim nevjerodostojnima”, izjavila je Dalić novinarima u Hrvatskom saboru, upitana kako tumači tvrdnje ministra Linića. Linić je, govoreći na sjednici Vlade o izvršenju proračuna za 2011., kazao da je Vlada utvrdila 2,2 milijarde kuna neplaćenih računa – za poljoprivredu skoro 950 milijuna kuna, brodogradnju 480 milijuna, Finu 339 milijuna, brodare koji su naručili brodove u domaćim brodogradilištima 170 milijuna kuna, te neplaćene obveze prema Katoličkoj crkvi. Prema tome, rekao je, državni deficit lani nije iznosio 14 milijardi kuna, kako je službeno objavljeno, već 16,2 milijarde kuna, što je 4,7 posto BDP-a, a ne 4,1 posto koliko je iskazano. Dodaju li se tome sredstva za fondove i lokalnu samoupravu deficit raste na 5 posto BDP-a, kazao je Linić na sjednici Vlade. Dalić je Linićev popis dugova nazvala nevjerodostojnim, što, istaknula je, potvrđuje i podatak da su u dugove uračunate i neplaćene obveze prema Katoličkoj crkvi koje su nastale 2003., dakle za mandata vlade na čelu sa SDP-om.

Dodala je da nakon izbora krajem 2003. HDZ-ova vlada taj dug priznala i regulirala s Biskupskom konferencijom, te da je u mandatu te vlade, u kojoj je bila državna tajnica, Crkva sklapala sporazume kojima se nepovratno odricala dijela tih sredstava, primjerice lani 45 milijuna kuna. “Dakle, iz proteklog mandata duga prema Katoličkoj crkvi niti kojoj drugoj vjerskoj zajednici nema”, poručila je. Upitana sjeća li se koliko je iznosio spomenuti dug prema Crkvi, odgovorila je kako se radi o otprilike 250 milijuna kuna koje je HDZ-ova vlada zatekla 2004. godine.

“Te 2004. naslijedili smo situaciju da se tvrdilo da ne postoji obveza, no sporazum sa Svetom Stolicom proizvodi obvezu. Prema tome, tim dokumentom je regulirana činjenica da tijekom tog razdoblja nije obveza ispunjena”, istaknula je. Naglasila je da država u prethodna dva mandata HDZ-ovih vlada nije imala novca izvršiti tu obvezu, te da Crkva na tome, prihvaćajući ekonomske okolnosti, nije ni inzistirala nego se dodatno odricala dijela duga. “Pretpostavljam da će sadašnja Vlada, suočena i s tim pitanjem koje je ostalo iz prethodnog mandata SDP-ove vlade, možda iznaći neko rješenje s Crkvom, bolje nego što je iznuđeno u prethodnim godinama”, dodala je Dalić. Upitana kako to da se dug nije plaćao osam godina, odgovorila je da je tako regulirano s Crkvom, s kojom su odnosi “različiti i kompleksni”, a s ciljem da dug ne raste. Novinare je zanimalo i jesu li HDZ-ove vlade mogle nekom drugom preraspodjelom sredstava namaknuti tih 250 milijuna kuna, primjerice promidžbom preko Fimi medije, zbog koje su bivši čelnici HDZ-a i sama stranka optuženi na sudu.

Dalić je odgovorila da je bila ministrica financija te da njezino ministarstvo nije poslovalo preko Fimi medije, već upravljalo državnim proračunom. “Vaše pitanje držim neozbiljnim jer ono što vam pokušavam objasniti jest upravljanje državnim proračunom i sredstvima iz državnog proračuna. Tu Fimi Medije nema”, poručila je. Naglasila je kako se na internetskim stranicama Ministarstva financija jasno vidi da je proračunski deficit u 2011. bio 800 milijuna kuna manji od planiranog, te da je zajedno s lokalnom samoupravom upravo za 2,2 milijarde kuna manji nego što je planirano i kretao se na razini 2010. godine.

“Držim stoga da ovaj popis služi jedino tome kako bi se pokazalo da toga smanjivanja deficita u prošloj godini nema, jer ovaj iznos sasvim slučajno odgovara iznosu od 2,2 milijarde kuna koliko je manji deficit konsolidirane opće države”, kazala je Dalić. Upitana za ostala dugovanja koja spominje Linić, rekla je da je potpora od deset posto po brodu ukinuta još pretprošle godine, te da shodno tome s osnove potpore brodogradnji nisu mogli ostati dugovi.

Vezano uz navodnih 950 milijuna kuna duga u poljoprivredi, pozvala je na objavu strukture tog duga kako bi se sukladno zakonu utvrdilo vrijeme kada se pojedine potpore isplaćuju. Naglasila je da su sve potpore poljoprivredi lani isplaćene u skladu sa zakonom i pravilnikom, u smjeru usklađivanja s propisima EU, a slijedom čega se potpore poljoprivredi isplaćuju samo jednom godišnje.

(Hina/pd)

konkurentska prednost

Zašto nekima posao raste, a drugi se godinama vrte ukrug?

promo

Nissan na hrvatsko tržište dovodi novu generaciju modela koji je obilježio razvoj električnih automobila