Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić izjavio je u subotu da je Vlada u prijedlogu državnog proračuna za 2027. godinu pokazala fiskalnu disciplinu, koja je, uz makroekonomsku stabilnost, prema njegovoj ocjeni najveći dobitnik novog proračuna.
Nakon sjednice Vlade, na kojoj je predstavljen prijedlog proračuna za iduću godinu, Ćorić je poručio da podjelu na ministarstva koja dobivaju više i ona koja dobivaju manje novca ne smatra odgovarajućim načinom ocjenjivanja proračuna.
„Nema gubitnika i dobitnika, mislim da je konačan dobitnik ovog proračuna makroekonomska stabilnost Republike Hrvatske i fiskalna disciplina”, izjavio je.
Iako se pojedinim ministarstvima planirana sredstva smanjuju, Ćorić tvrdi da to ne znači odustajanje od njihovih razvojnih projekata.
Zašto se smanjuju izdvajanja pojedinim ministarstvima?
Na pitanje tko su najveći dobitnici, a tko gubitnici proračuna, Ćorić je odgovorio da neka ministarstva svake godine imaju povećanje sredstava zbog obveza koje proizlaze iz postojećih zakona.
Kao primjer naveo je Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, čiji proračun raste, među ostalim, zbog usklađivanja mirovina.
„Sva ministarstva dobitnici su ovog proračuna, zato što on ne donosi dokidanje razvojnih projekata ni u jednom ministarstvu”, rekao je ministar financija.
Na primjedbu da resori zdravstva i obrazovanja imaju razmjerno mala povećanja, a kultura i mediji te turizam i sport bilježe znatnija smanjenja, odgovorio je da su upravo ta ministarstva prethodnih godina provodila velike projekte obnove nakon potresa i ulaganja financirana iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Kako se najveći dio tih projekata privodi kraju, smanjuju se i sredstva planirana za njihovu provedbu.
Iz NPOO-a 70 posto manje novca
Promjena je vidljiva i u službenoj prezentaciji državnog proračuna za 2027..
Prema tom dokumentu, za projekte iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u 2027. godini predviđeno je 900 milijuna eura, što je 70 posto manje u odnosu na plan za 2026. godinu.
Vlada takvo smanjenje objašnjava završnom fazom investicijskog ciklusa.
Istodobno se za projekte financirane iz višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije za razdoblje od 2021. do 2027. planira 3,4 milijarde eura, odnosno 25 posto više nego u planu za ovu godinu.
Ćorić je istaknuo da se upravo zbog različite dinamike europskih programa mijenjaju i proračunske stavke ministarstava koja provode pojedine projekte.
Drugim riječima, smanjenje izdvajanja za određeni resor ne mora značiti i smanjenje financiranja njegovih redovitih aktivnosti, nego može biti posljedica dovršetka većih investicija.
Za mirovine, plaće i socijalne naknade više od 22 milijarde eura
Govoreći o najvažnijim obilježjima proračuna, Ćorić je posebno izdvojio njegovu socijalnu komponentu.
Prema Vladinim podacima, za mirovine, plaće zaposlenih u javnom sektoru i socijalne naknade zajedno se planira 22,2 milijarde eura.
Od toga se 11,2 milijarde eura odnosi na mirovine i mirovinska primanja, 9,2 milijarde eura na plaće zaposlenih u javnim i državnim službama, a 1,8 milijardi eura na socijalne naknade.
Ministar financija istaknuo je da se rast tih izdvajanja nastavlja i u novom proračunskom razdoblju.
U službenoj prezentaciji navedeno je i da će Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike raspolagati najvećim proračunom među ministarstvima, od približno 14,2 milijarde eura.
Za obranu i sigurnost 1,5 milijardi eura
Ćorić je izdvojio i sigurnosno-obrambenu komponentu proračuna, za koju je u skupini strateških i razvojnih prioriteta predviđeno 1,5 milijardi eura.
Taj iznos ne predstavlja cjelokupan proračun Ministarstva obrane, koji prema službenoj prezentaciji iznosi 2,053 milijarde eura.
„Ovaj proračunski okvir, odnosno proračun koji je predstavljen, po našem mišljenju uz snažnu socijalnu komponentu otvara razvojnu perspektivu gospodarstvu”, izjavio je Ćorić.
Vlada očekuje rast gospodarstva od 2,1 posto
Ministar financija ocijenio je da planirani gospodarski rast od 2,1 posto u 2027. predstavlja usporavanje u odnosu na ovu godinu, ali je naglasio da Vlada očekuje nastavak rasta iznad prosjeka Europske unije i europodručja.
Prema projekcijama, inflacija bi iduće godine trebala usporiti na 2,7 posto, dok je manjak konsolidirane opće države planiran na razini od 2,9 posto BDP-a.
Udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu trebao bi se smanjiti na 55,3 posto.
Prihodi državnog proračuna za 2027. planirani su u iznosu od 37,3 milijarde eura, a rashodi od 41,5 milijardi eura.
Prijedlog državnog proračuna upućuje se u Hrvatski sabor, gdje je početak rasprave predviđen za 24. studenoga.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu