Baterija Balkana” – novi je to nadimak za Bugarsku koja se u vrlo kratkom vremenu promaknula u lidera kada je u pitanju skladištenje električne energije. Naime, od početka 2020-ih ova zemlja posvetila se širenju korištenja solarnih panela.

Od tada do ove godine, solarni kapaciteti porasli su joj s otprilike jednog gigavata na više od šest gigavata instalirane snage. Sve to dovelo je do stvaranja viškova električne energije u satima kada je sunce najjače, a kako bi se taj višak iskoristio baterijska skladišta postala su logično rješenje. Od 2024. ubrzano su krenuli graditi velika baterijska skladišta kako bi se višak struje kasnije mogao koristiti.

Brze procedure

Prema podacima udruženja Solar Power Europe, Bugarska je već 2025. bila među pet vodećih europskih zemalja po kapacitetima za skladištenje energije u baterijama, iza Njemačke, Velike Britanije, Italije i Ukrajine, a uz financijsku injekciju od 700 milijuna eura bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije, uspjela je udvostručiti svoje baterijske kapacitete u posljednjih godinu dana.

S tim sredstvima, bugarsko Ministarstvo energetike pokrenulo je program RESTORE, kroz koji je podržano oko sto projekata. Prema procjenama tamošnjeg poslovnog lista Capital, ta sredstva mobilizirala su više od dvije milijarde eura privatnih investicija. Isti izvor dodaje i kako je zemlja za samo nekoliko godina postala jedna od vodećih država EU u skladištenju električne energije u velikim baterijama.

Cijela priča oko ovog uspjeha ima nekoliko ključnih faktora razvoja. Nikola Gazdov, predsjednik bugarskog udruženja proizvođača i trgovaca energijom APSTE, tvrdi da je ukupna vrijednost investicija s infrastrukturom dostigla čak sedam milijardi eura te da za razliku od mnogih drugih zemalja, investitori u Bugarskoj često sami financiraju priključke na mrežu, trafostanice i dalekovode, piše Deutsche Welle.

Poslovni model bazira se na jednostavnoj jednadžbi – zahvaljujući ulaganjima, Bugarska može učinkovito skladištiti solarnu energiju proizvedenu tijekom sunčanih dana te je puštati u mrežu tijekom večernjih sati kada potražnja doseže svoj vrhunac. Njezin ukupni kapacitet skladištenja sada iznosi šest gigavata, što je veliki skok u usporedbi s tri gigavata koliko je imala prije samo godinu dana.

Prema Capitalu, prosječna cijena punjenja baterija iznosi oko 39 eura po megavat-satu, dok se energija kasnije može prodati za oko 161 euro. DW nadalje piše kako Martin Vladimirov iz Centra za proučavanje demokracije navodi da baterijsko skladište snage 150 megavata može donijeti i do 70 tisuća eura prihoda dnevno.

ZAGREB FINANCIJSKI FORUM

Ćorić, Primorac i vodeći bankari: Zagreb otvara velike financijske teme

crm alati

„Problem nije u trudu prodavača, nego u tome što im sustav ne pomaže”

“Investicija se isplati za tri godine, a životni vijek postrojenja je oko 20 godina”, kaže Vladimirov.

No, dobra zarada nije jedini razlog buma, Gazdov ističe kako u mnogim europskim zemljama procedure za izdavanje dozvola traju godinama, dok je u Bugarskoj proces znatno brži. S obzirom na to, od prvih planova do početka rada velikog baterijskog sistema obično ne prođe više od 18 mjeseci. Brzina je nešto što investitori cijene jer brže mogu vratiti uloženi novac.

On ističe kako skladištenje energije uz pomoć baterija danas više nije samo luksuz, već apsolutna nužnost za funkcioniranje modernog društva. Bilo kako bilo, dobra strategija, predviđanje i brzina provedbe Bugarskoj su omogućili da spremno dočeka ekstremne vremenske prilike koje su obilježile ovo ljeto te da se pozicionira kao ključni izvoznik struje u regiji jugoistočne Europe.

Dobro se sjećamo kako je Rumunjska u kolovozu bila prisiljena ugasiti jedan od svojih nuklearnih reaktora zbog suše koja je snizila razinu rijeke Dunav. Ta voda inače se koristila za hlađenje turbina reaktora, a uvoz bugarske baterijske struje pomogao je da održi razinu svojih hidroakumulacija jer nije morala trošiti vlastite vodene zalihe za pokrivanje vršne potražnje, piše Reuters.

Štoviše, prema podacima industrijskog udruženja, zemlja je uspjela povećati izvoz električne energije za čak 62 posto u odnosu na prethodnu godinu. Taj izvoz sada iznosi tri i pol teravatsata, što je izravna posljedica pametnog korištenja europskih bespovratnih sredstava i pametnih regulatornih promjena koje su privukle snažne privatne investicije.

Razrađeno i isplativo

Reuters navodi i podatak da je Bugarska u nekim danima izvozila čak 50 tisuća megavatsati električne energije dnevno, a ilustrativno bi to značilo da je u prosjeku iz te zemlje svakog sata izlazilo oko dvije tisuće megavata energije.

Ipak, neki stručnjaci naglašavaju da se očekuje kako će baterije imati nešto manji utjecaj tijekom nadolazećih zimskih mjeseci, kada su dani osjetno kraći i ima puno manje sunčeve energije za pohranu pa će se Bugarska morati u većoj mjeri oslanjati na rad svojih konvencionalnih elektrana.

No, poslovni modeli ove crnomorske zemlje očito su dobro razrađeni i isplativi, a prema nekim istraživanjima, povrat uloženih sredstava u velika baterijska skladišta trenutačno se procjenjuje na samo tri godine. Sve to dovodi do novih investicija pa je tako u listopadu ove godine počela i izgradnja golemog baterijskog postrojenja od 300 megavatsati u blizini grada Tvarditsa, u sklopu investicijskog projekta teškog više od 350 milijuna eura.