Izvještajno razdoblje je iza nas, a financijski rezultati četvrtog kvartala potvrdili su uzlaznu putanju profitabilnosti hrvatskih kompanija. Ako iz podataka isključimo banke koje su zbog švicarskog franka imale jednokratne gubitke, te Inu koja je zbog izrazito niske nafte imala jako lošu godinu, zbrojem profita svih ostalih kompanija kojima se trguje na Zagrebačkoj burzi dolazimo do podatka da je prošla godina bila najprofitabilnija od krizne 2008.

U skladu s očekivanjima, kompanije iz turističkog sektora su imale rekordnu financijsku godinu. Promatrano kroz 28 turističkih kompanija kojima se trguje na Zagrebačkoj burzi, prosječan rast prihoda kompanija iz ovog sektora iznosio je 12 posto, dok je neto dobit u prosjeku uvećana za 7 posto. Rast neto dobiti je manji od rasta prihoda prvenstveno radi Liburnija Rivijera Hotela koji su u prošloj godini u financijskim izvještajima prikazali 49 milijuna kuna nižu neto dobit. Glavi razlog pada dobiti nije slabije poslovanje nego snažan rast amortizacije. Ako isključimo Liburniju, prihodi turističkog sektora u prosjeku su veći 13 posto, a dobit je u prosjeku povećana za čak 15 posto. Kada kroz operativnu dobit (dobit prije kamata i poreza) promatramo ovih 28 turističkih kompanija, tada možemo vidjeti da je rezultat sektora od 2009. godine povećan čak 10 puta.

Odnosno, operativna dobit je u šest godina povećana s iznosa od 100 milijuna kuna na gotovo milijardu kuna ostvarenih u 2015. godini. S druge strane, najveći gubitnici su brodari koji posluju u sektoru prijevoza rasutih tereta. Naše četiri kompanije iz ovog sektora su kombinacijom otpisa te gubitaka proizašlih iz redovnog poslovanja uspjele izgubiti gotovo milijardu kuna. Međutim, osim što ove kompanije imaju sjedište u Hrvatskoj, one posluju gotovo isključivo na stranim tržištima. Zbog toga njihovo negativno poslovanje nije povezano sa stanjem u domaćoj ekonomiji nego je rezultat duboke krize na svjetskom tržištu prijevoza. Kada bi zbog nepovezanosti sa stanjem u Hrvatskoj izbacili njihove gubitak iz sume profita, dolazimo do podatka da su sve ostale kompanije uvrštene na Zagrebačkoj burzi (osim banaka i Ine) u prošloj godini zaradile oko 3,4 milijarde kuna. 

Kriza građevinarstva
U prethodnih sedam godina najbolja je bila 2011. godina u kojoj su iste ove kompanije zaradile 2,4 milijarde kuna. Prema tome, prošla godina je daleko najbolja od izbijanja krize 2008. godine. Također, rasla je i suma prihoda, koja je za sve kompanije na Zagrebačkoj burzi (izuzev Ine i banaka) u prošloj godine u prosjeku veća za 6 posto. Pojedini sektori poput građevinskog ili brodarskog i dalje su u krizi, ali generalno su profiti burzovnih kompanija u uzlaznom trendu, a sektori poput prehrambenog i proizvodnje pića, te turističkog već niz godina kontinuirano posluju sve bolje. Posljednjih tjedana česte su pozitivne vijesti o porastu zanimanja i rezervacija za Hrvatsku te uvođenju sve većeg broja novih letova. Ovo nimalo ne čudi s obzirom na političku situaciju kod naših konkurenata, odnosno Turske, Egipta i Tunisa, koji bilježe znatan pad rezervacija. Ova situacija ide značajno u korist domaćim turističkim kompanijama koje bi trebale imati još jednu rekordnu godinu u broju ostvarenih noćenja i zarađenog profita. 

Pad kamata na oročenje
Osim turizma tu su i ostale makroekonomske varijable koje idu u prilog dionicama domaćih kompanija. U ovoj godini očekuje se daljnji rast izvoza te rast industrijske proizvodnje koja je u siječnju na godišnjoj razini porasta čak 9,30 posto, što je najviši zabilježeni rast od početka 2007. godine. Također, pouzdanje potrošača nastavlja rasti, pa je tako maloprodaja u siječnju porasla 18. mjesec zaredom, što nije zabilježeno od kad DZS vodi ove podatke. Kada promatramo alternative dionicama, one kontinuirano daju sve niže povrate. Prema podacima HNB-a, prosječna kamata stopa za nova oročenja na rok od 6 do 12 mjeseci u eurima za siječanj je iznosila rekordno niskih 1,27 posto.

Kamate na oročenja će i u narednim mjesecima imati silaznu tendenciju jer su od početka godine prinosi na hrvatske obveznice snažno pali. Rekordno niske kamate po depozitima u hrvatskim bankama su tijekom prošle godine dovele do snažnog prelijevanja sredstava iz depozita u obvezničke fondove. Naime, obveznički fondovi su prošlu godinu započeli s imovinom od 900 milijuna kuna, a tijekom godine nove uplate su iznosile čak 400 milijuna, što samo po uplatama iznosi rast imovine od visokih 45 posto. Međutim, mnoštvo ljudi koji su sredstva uplatiti u obvezničke fondove nije svjesno da su zapravo sredstva uplatiti na povijesnom vrhu obvezničkog tržišta te da će s obzirom na prinose obveznica povrati ovih fondova u narednim godinama biti minimalni.

Prije dva tjedna su trezorski zapisi ministarstva financija na rok od godinu dana prvi put u hrvatskoj povijesti prodani uz rekordno nizak prinos od 0,99 posto. Situacija s prinosima van Hrvatske je daleko gora. Primjerice, cijela eurozona na rokove do godinu dana daje negativan prinos, a njemačkim dugom se na dospijeća za sljedećih devet godina trguje uz minus. S obzirom na ovakav balon na tržištu obveznica, mnoštvo obvezničkih fondova imat će problema da s prinosom pokriju vlastite naknade za upravljanje.

Prelijevanje iz depozita
Radi rastućih profita domaćih poduzeća te pozitivnih makroekonomskih trendova, a u okruženju minimalnih prinosa na alternative dionicama, moguće je da ćemo u ovoj i sljedećoj godini gledati prelijevanje iz depozita i obveznica u dioničke fondove i tržište dionica. Ovim prelijevanjem došlo bi do porasta niske likvidnosti na domaćem tržištu dionica, a sukladno tome vjerojatno i do smanjenja diskonta na valuacije domaćih kompanija u odnosu na usporedive strane kompanije.

Industrija ljepote

Ljepota koja pokreće gospodarstvo: industrija vrijedna stotine milijardi eura i tri milijuna radnih mjesta

Financijska pismenost

Financijska pismenost: Znanje koje stvara sigurnu budućnost