Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Abacus brokeri: Vjerojatno nećemo uspjeti preživjeti ovu situaciju

Autor: Poslovni.hr
01. prosinac 2011. u 15:55
Podijeli članak —
Petar Brkić / PXL

Abacus brokeri vjerojatno više neće moći nastaviti raditi na tržištu kapitala, a desetak zaposlenika uskoro će se naći na zavodu za zapošljavanje

Iz investicijskog društva Abacus brokeri, kojemu je od petka suspendirano članstvo na Zagrebačkoj burzi zbog problema povezanih s Credo bankom u likvidaciji, danas je upozoreno i na problem povrata novca klijentima sa skrbničkog računa u inozemstvu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Abacus brokerima privremeno je suspendirano članstvo na Zagrebačkoj burzi zbog problema s Credo bankom, koja je u likvidaciji, a u kojoj je to društvo držalo novac svojih klijenata na posebnom računu 13. Po članku 42. stavku 5. Zakona o tržištu kapitala, kako ga tumači Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), taj račun ne može biti predmetom ovršnog postupka kao ni dio stečajne mase ne samo investicijskog društva nego ni kreditne institucije. Ipak, novac klijenata Abacus brokera ‘nestao’ je s tog računa, jer po tumačenju stručnih službi Hrvatske narodne banke (HNB), tom odredbom štite se novčana odnosno financijska sredstva klijenata u slučaju ovrhe, likvidacije ili stečaja koji bi se provodili nad imovinom investicijskog društva, ali ne i nad imovinom kreditne institucije u kojoj investicijsko društvo vodi ta sredstva.

Iz investicijskog društva Abacus brokeri, kojemu je od petka suspendirano članstvo na Zagrebačkoj burzi zbog problema povezanih s Credo bankom u likvidaciji, danas je upozoreno i na problem povrata novca klijentima sa skrbničkog računa u inozemstvu.

Abacus brokerima privremeno je suspendirano članstvo na Zagrebačkoj burzi zbog problema s Credo bankom, koja je u likvidaciji, a u kojoj je to društvo držalo novac svojih klijenata na posebnom računu 13. Po članku 42. stavku 5. Zakona o tržištu kapitala, kako ga tumači Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), taj račun ne može biti predmetom ovršnog postupka kao ni dio stečajne mase ne samo investicijskog društva nego ni kreditne institucije. Ipak, novac klijenata Abacus brokera ‘nestao’ je s tog računa, jer po tumačenju stručnih službi Hrvatske narodne banke (HNB), tom odredbom štite se novčana odnosno financijska sredstva klijenata u slučaju ovrhe, likvidacije ili stečaja koji bi se provodili nad imovinom investicijskog društva, ali ne i nad imovinom kreditne institucije u kojoj investicijsko društvo vodi ta sredstva.

I dok je u međuvremenu nađeno rješenje za povrat otprilike 10 milijuna kuna za nešto više od 2.000 klijenata Abacus brokera s računa 13 u Credo banci, na način da bi ih trebala isplatiti Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), neriješen je ostao problem novca klijenata tog društva koje je ono putem Credo banke držalo na skrbničkom računu u inozemstvu.

“Na skrbničkom računu u nizozemskoj banci KAS nalazi se novac naših klijenata, u protuvrijednosti od oko 2,5 milijuna kuna, kojim smo trgovali za njihov račun na inozemnim burzama. Likvidatori HNB-a sad ne žele vratiti taj novac našim klijentima”, upozorava Petar Brkić, predsjednik Uprave Abacusa. Ako HNB zaista odbije transferirati taj novac klijentima sa skrbničkog računa, time će otvoriti potencijalno još veći problem zaštite imovine klijenata na skrbničkim računima, upozorava Brkić. Na tim računima, kako ističe, investicijska društva, uključujući i mirovinske fondove, po zakonu moraju držati vrijednosne papire. Nakon svega, Abacus brokeri vjerojatno više neće moći nastaviti raditi na tržištu kapitala, a desetak zaposlenika uskoro će se naći na zavodu za zapošljavanje.

“Vjerojatno nećemo uspjeti preživjeti ovu situaciju u kojoj smo se našli ne svojom greškom nego zbog postupaka hrvatskih regulatora, ponajprije HNB-a, a kojima je ozbiljno narušeno povjerenje ulagatelja. Preostaje mi još samo borba da svojim klijentima osiguram povrat njihova novca, ovoga puta iz inozemstva”, ističe Brkić. Taj račun, baš kao i račun 13 u Credo banci, po Zakonu o tržištu kapitala ne može biti predmetom ovršnog postupka kao ni dio stečajne mase investicijskog društva niti kreditne institucije, tumači Brkić. “Iznimno sam žalostan što se niti jedna od institucija koje djeluju na tržištu kapitala, izuzev Hanfe, dakle ni Zagrebačka burza, ni SKDD, ni udruženja brokera, mirovinskih i investicijskih fondova, nije osjetila pozvanom reagirati, a i njihova su poslovanja ovime izravno ugrožena”, zaključuje Brkić.

(Hina/pd)

Autor: Poslovni.hr
01. prosinac 2011. u 15:55
Podijeli članak —
Komentari (13)
Pogledajte sve

Pandorina kutija je otvorena, ako propadne bilo koja banka, primjer PBZ,ERSTE,ZABA.. to znaci da bi klijenti koji imaju novac u nekom xxx investicionom fondu izgubili novac zbog banke, a ne zbog loseg drustva za upravljanje. Ako ovako ostane, strani kapital nece drzati novac u RH ni sekunde vise. Rohatinski, sve sto si napravio u zadnjih 10 god past ce u vodu ako ovo dozvolis.

Najbolja je varijanta utvrditi stvarnu štetu koja je počinjena, i zatim podnijeti tužbu protiv HNB i protiv odgovornih osoba u HNB (Savjet HNB-a) i tražiti naknadu štete od tih “stručnjaka Savjeta HNB-a koji svoju Odluku stavljaju ispred Zakona – odnos podzakonski i zakonski akt” koja vjerovatno dolazi do neke svote od 50.000.000,00 kn plus zatezne kamate i izgubljena dobit, pa podnijeti prijedlog za Ovrhu s njihovih privatnih računa, i onda ako pravna država i institucije ove države funkcioniranju na temelju Ustava RH, odnosno načela ustavnosti i načela zakonitosti, vjerovatno se slijedeći tjedan već može očekivati blokada njihove privatne imovine i računa kao što je pravna država postupila u slučaju Mamić protiv Eduarda kad je u roku od 5 dana od podnošenja prijedloga za ovrhu do izvršenja blokade… I onda napokon možemo reći imamo pravnu državu u kojoj su svi njeni građani jednaki (a ne da su neki “jednakiji od drugih”).


http://markets.ft.com/research/Markets/Tearsheets/Business-profile?s=KA:AEX

Kas bank je nešto kao Credo kod nas ako ne i puno manja u tržišnom udjelu,recimo ima 734 zaposlenika samo.Specijalisti su za custody i securities services ali u tom svijetu postoje puno ozbiljnija imena i nisam baš siguran u razloge zašto su ih izabrali za partnera.nagadjam jer znam ponešto ali nije za javnost.
misliš da je Agram izabrao Credo samo za skrbnika?ne bi baš rekao.Vidjet ćemo ko je sve od društava imao depozite tamo iz sredstava fondova a ne imovine društva.pogotovo što im je hnb u nadzoru od 6 mjeseca.
Uglavnom podrška klijentima da dodju do love sa 13-ce.

Vjerujem da će klijenti dobiti natrag sve što su imali deponirano!
Ovaj dio novca koji je u Kas mislim da mogu potraživati od Fonda za zaštitu ulagatelja – Credo je bio član kod kojeg su nastupili uvjeti zbog kojih fond reagira, a realno je novac držao Credo.

http://markets.ft.com/research/Markets/Tearsheets/Business-profile?s=KA:AEX

Kas bank je nešto kao Credo kod nas ako ne i puno manja u tržišnom udjelu,recimo ima 734 zaposlenika samo.Specijalisti su za custody i securities services ali u tom svijetu postoje puno ozbiljnija imena i nisam baš siguran u razloge zašto su ih izabrali za partnera.nagadjam jer znam ponešto ali nije za javnost.
misliš da je Agram izabrao Credo samo za skrbnika?ne bi baš rekao.Vidjet ćemo ko je sve od društava imao depozite tamo iz sredstava fondova a ne imovine društva.pogotovo što im je hnb u nadzoru od 6 mjeseca.
Uglavnom podrška klijentima da dodju do love sa 13-ce.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close