Velika korekcija koja je svoj početak najavila krajem prošlog tjedna, u ponedjeljak je dobila svoju kulminaciju te je natjerala da većinom mali ulagači u panici počnu rasprodavati veliki broj dionica u strahu da će izgubiti novac koji su uložili. Korekcija koju je većina stručnjaka zagovarala, odjednom se naizgled otela kontroli te su ponedjeljku svi počeli davati pridjev “crni”. Slobodni pad dionica dogodio se zbog velikog očekivanja malih dioničara, koji su privučeni obećanjima velikih zarada navikli na visoki rast dionica.

Iracionalne procjene
Kada su vidjeli da dolazi do povlačenja kapitala obuzela ih je panika i onda su počeli povlačiti svoja sredstva. “Kapital je plaha životinja i bježi na najmanji šum”, pokušao je slikovito opisati situaciju na burzi djelatnik Hypo Financijskog tržišta Damir Šoić. Veliki igrači, poput fondova, prije dvadesetak su se dana povukli sa Zagrebačke burze i odlučili čekati razvoj situacije, a čekali su i pad cijena za koje smatraju da su prenapuhane. Šoić je objasnio stav velikih igrača: “Smatram da su cijene dionica bile nerealne. Očekivanja ulagača su bila prevelika. Korekcija je zdrava, ali prilično bolna za neke sudionike koji imaju manjak iskustva na burzi. Mislim da će izvući pouku iz ovoga i shvatiti da nije svaki dan nedjelja”, dodavši da je razdoblje velike korekcije najbolje vrijeme za kupovinu dionica. Poznato je da ulagači na burzi djeluju prilično iracionalno, a da psihologija igra veliku ulogu u nihovom djelovanju na tržištu kapitala. S tim se slaže i Slaven Štefanec, član uprave VB Investa: “Naše tržište kapitala već se dulje vremena ponaša iracionalno. Pogotovo nakon što je država iz svoga portfelja podcijenila neke dionice, poput T-HT-a i dala ih jeftino građanima. Prije toga IPO Ine je naišao također na dobar odaziv. Tako su naučili građane kako je lako zaraditi na burzi, pogotovo kada se uzme u obzir razlika u otkupnoj cijeni od one tržišne. Nije se razmišljalo da će se na taj način iskriviti percepcija ulagača. Komercijalni IPO-i, poput Atlantica nešto su lošije prošli zbog male ili nikakve razlike između otkupne i tržišne cijene. To samo govori koliko su hrvatski ulagači navikli na velike dobiti i koliko je malo svijesti da je na burzi moguće izgubiti”. Nekoliko je razloga velike korekcije Zagrebačke burze. Jedan od njih je političke prirode iako Šoić smatra da je to samo jedan od većeg broja faktora pada. Naime, u Hrvatskoj vlada predizborno vrijeme kada suprotstavljene stranke izvlače svoja najjača oružja kako bi privukli birače, a pri tome je napad na suprotnu stranu najučinkovitiji i najčešći. Hrvatski političari još uvijek se uče da svaka njihova izjava nosi sa sobom posljedice pa tako i na burzovna kretanja.

Svaka burza ima svoju korekciju
Međutim, njihove izjave mogu imati utjecaja na male ulagače koji su u velikom broju došli na burzu nakon uvrštenja dionice T-HT-a. Razlog pada treba tražiti i u velikim korekcijama koje se događaju na svjetskim burzama jer se posljedice hipotekarne krize donekle osjećaju i na Zagrebačkoj burzi. Tržišta kapitala u susjedstvu također su u velikim korekcijama koje su počele puno prije Zagrebačke te je sigurno da sama njihova blizina ima utjecaja i na hrvatsko tržište kapitala. Beogradsku burzu strani ulagači izbjegavaju zbog neriješenog statusa Kosova, dok Sarajevska pati od male likvidnosti i političke krize zbog Republike Srpske. Šoić ubraja u faktore rasta i velike cijene nafte koje su podložne velikim spekulativnim akcijama. Ono što se često u panici smetne s uma jest da je Zagrebačka burza od početka godine rasla za 40 posto. Tada se, međutim, nitko nije čudio niti analizirao tako veliki rast niti je smatrao to nekom anomalijom. Nakon što je država prodala dionice T-HT-a po puno nižoj cijeni od tržišne na javnoj ponudi, hrvatski su se građani osjetili sigurni u velike prinose te su zanemarili upozorenje da na burzi djeluju zakoni cikličkih promjena, odnosno da u jednom vremenskom intervalu svaka burza ima svoj rast, nakon čega slijedi pad. Nakon jednog dana pada, svi su se počeli pitati o razlozima korekcije. Silvana Milić, analitičarka PBZ Investa slaže se da je došlo do velike panike: “Panični naslovi u medijima potakli su ulagače da pomisle da se zaista sprema katastrofa. U ekonomiji postoje ciklusi, a ovo je samo jedan ciklus. Korekcija, koja je sasvim uobičajena stvar na svakom tržištu kapitala u svijetu, potaknuta je i predizbornim vremenom kada je neizvjestan gospodarski program stranke koja će doći na vlast.

Nužno poznavanje kompanija
Ne vidim nikakav drugi razlog ovakvog opada, budući da je hrvatsko gospodarstvo u osnovi na zdravim nogama, a kompanije izlistane na burzi imaju solidan poslovni rast“. Ulagači često iracionalno kupuju dionice kada vide da ostvaruju veliki rast, a tome su se požalili i čelnici fondova nedavno. Silvana Milić kaže da je prvo i osnovna stvar s kojom bi ulagači trebali biti upoznati jest poznavanje poslovanja neke kompanije: ” Kada se ulaže u neku dionicu, treba poznavati kompaniju i njeno poslovanje. Sigurno je da se nikako ne preporučuje ulaganje u kompanije koju uopće netko ne poznaje”. Koliku ulogu veliki igrači imaju na burzi pokazalo se u drugom dijelu utorka. Naime, početak trgovačkog dana u utorak pokazivao je da se velika korekcija nastavlja te da se Burzi sprema još jača korekcija od one koja ju je pogodila u ponedjeljak. Većina likvidnih dionica završila je u blokadi zbog prenaglog pada. A onda su se u igru uključili fondovi i ostali veliki igrači koji su počeli otkupljivati dionice koje su izgubile na cijeni. Sa sobom su povukli ostale sudionike burze i indeks je završio u pozitivnom području. Štefanec, međutim tvrdi, da je i ovaj rast koji se dogodio u utorak pomalo napuhan te da će u sljedećoj korekciji razočarenje stoga biti veće.