Potaknuto rekordnim kupnjama i cijenama zlato je prestiglo euro kao druga najvažnija svjetska rezervna imovina za središnje banke, pokazuju podaci Europske središnje banke. Zlatne poluge činile su 20 posto globalnih službenih rezervi prošle godine, nadmašivši 16 posto eura i dospjele na drugo mjesto iza američkog dolara s 46 posto, pokazali su podaci iz izvješća ECB-a objavljenog u srijedu.

”Središnje banke nastavile su akumulirati zlato rekordnim tempom”, objavio je ECB, dodajući da su središnje banke treću godinu zaredom stekle više od 1000 tona zlata u 2024., petinu ukupne globalne godišnje proizvodnje i dvostruko više od godišnje količine u desetljeću 2010-ih, prenosi Financial Times.

Na razinama Bretton Woodsa

Zalihe zlata koje drže središnje banke diljem svijeta približavaju se povijesnim vrhuncima poslijeratne ere Bretton Woodsa. Do 1971. globalni tečajevi bili su fiksirani na američki dolar, koji se tada mogao pretvoriti u zlato po fiksnom tečaju. Zlatne rezerve središnjih banaka, koje su dosegle vrhunac od 38 tisuća tona sredinom 1960-ih, ponovno su porasle i dosegle 36 tisuća tona u 2024. godini, prema najnovijim podacima ECB-a.

“Središnje banke diljem svijeta sada drže gotovo jednako zlata kao i 1965. godine”, navodi se u izvješću centralne banke eurozone. Veliki kupci prošle godine uključivali su Indiju, Kinu, Tursku i Poljsku, prema Svjetskom vijeću za zlato. Prošlogodišnji porast cijene zlata od 30 posto bio je jedan od čimbenika koji su doveli do porasta udjela zlata u globalnim deviznim rezervama. Od početka godine cijena tog plemenitog metala porasla je dodatnih 27 posto, dosegnuvši povijesni maksimum od 3500 dolara po unci.

”Ove zalihe, zajedno s visokim cijenama, učinile su zlato drugom najvećom globalnom rezervnom imovinom po tržišnim cijenama u 2024. – nakon američkog dolara”, rekao je ECB. Iako zlato ne nosi kamatu i skupo je za skladištenje, investitori diljem svijeta smatraju ga krajnjom sigurnom imovinom koja je visoko likvidna i nije izložena riziku druge ugovorne strane niti sankcijama. Posljednjih godina središnje banke također su pokušavale diversificirati ulaganja mimo američkog dolara usred zabrinutosti oko geopolitičke nestabilnosti i razine duga SAD-a.

Trend dedolarizacije ubrzao se, posebno među zemljama u razvoju, nakon ruske invazije na Ukrajinu, kada su SAD ciljale na ruski pristup financijskim tržištima. “Potražnja za zlatom za monetarne rezerve naglo je porasla nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. i ostala je visoka”, navodi se u izvješću ECB-a, dodajući da se kupnja zlata smatra zaštitom od sankcija poput zamrzavanja financijske imovine.

Strah od sankcija

”U pet od deset najvećih godišnjih povećanja udjela zlata u deviznim rezervama od 1999., uključene zemlje suočile su se sa sankcijama iste ili prethodne godine”, pokazala je analiza središnje banke, dodajući da su “zemlje koje su geopolitički bliske Kini i Rusiji” više od drugih gomilale zlato u posljednje tri godine.

Istraživanje provedeno među 57 središnjih banaka koje su prošle godine držale zlato također je otkrilo da su zabrinutost zbog sankcija, očekivane promjene u globalnom monetarnom sustavu i želja za smanjenjem ovisnosti o američkom dolaru bili pokretači na tržištima u nastajanju i u zemljama u razvoju. Štoviše, iako je zlato povijesno postajalo jeftinije kada su realni prinosi druge imovine rasli, ta dugogodišnja korelacija se narušila od početka 2022., a investitore je zlato više privuklo kao zaštitu od političkog rizika nego kao zaštitu od inflacije.

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

promo

Stručnjaci koji razumiju tehnologiju i poslovanje bit će pokretači nove ekonomije

ECB je primijetio da se ponuda zlata u posljednjim desetljećima povećavala u vrijeme visokih cijena: “Ako je povijest ikakav pokazatelj, daljnje povećanje službene potražnje za zlatnim rezervama također može podržati daljnji rast globalne ponude zlata.”