Kada je nakon izbijanja rata na Bliskom istoku turska središnja banka prodala ili plasirala oko 130 tona zlata kako bi obranila nacionalnu valutu i ublažila gospodarske posljedice energetskog šoka, mnogi su taj potez promatrali kao izolirani slučaj. Europska središnja banka (ECB) sada tvrdi da nije riječ o iznimci, nego o strukturnoj promjeni koja zahvaća svjetski monetarni sustav.

U najnovijem izvješću o međunarodnoj ulozi eura ECB pokazuje da zlato za središnje banke više nije samo pasivna pričuva pohranjena u trezorima. Ono se ponovno koristi kao strateško oružje u vremenima ratova, sankcija, valutnih kriza i geopolitičkih sukoba.

Troškovi uvoza energije

“Geopolitičke napetosti i dalje potiču snažnu potražnju središnjih banaka za zlatom”, istaknula je predsjednica ECB-a Christine Lagarde, dodajući da “pomaci u globalnom geopolitičkom krajoliku naglašavaju važnost jačanja međunarodne uloge eura”.

Takva ocjena dolazi gotovo istovremeno s istraživanjem World Gold Councila koje je pokazalo da gotovo svaka druga središnja banka planira povećati svoje zlatne pričuve tijekom sljedećih godinu dana. ECB sada odgovara na pitanje koje se nameće: što se zapravo krije iza često ponavljane fraze o “geopolitičkim rizicima”?

Odgovor vodi do 2022. godine i zamrzavanja velikog dijela ruskih deviznih pričuva nakon invazije na Ukrajinu. Taj događaj promijenio je način na koji mnoge države gledaju na međunarodne pričuve. Zlato, za razliku od deviznih rezervi pohranjenih u inozemstvu, ne može se jednostavno blokirati političkom odlukom druge države.

Zato nije slučajno da su među najvećim kupcima upravo države koje smatraju da bi se jednog dana mogle naći pod pritiskom sankcija ili geopolitičkih sukoba. Od početka ruske invazije na Ukrajinu Kina je povećala pričuve za više od 350 tona, Poljska za oko 320 tona, Turska za približno 220 tona, a Indija za oko 130 tona. Među najvećim kupcima prošle godine bili su Poljska, Kazahstan, Brazil, Kina i Turska.

No, još je zanimljivije kako se zlatne pričuve koriste kada kriza već izbije. Nakon izbijanja rata na Bliskom istoku turska središnja banka prodala ili plasirala oko 130 tona zlata – što je jedan od najvećih padova rezervi posljednjih godina – kako bi obranila svoju valutu, ublažila rastuće troškove uvoza energije i upravljala gospodarskim posljedicama sukoba.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

“U 2026., osim Turske, među poznate prodavatelje ubraja se i Rusija – navodno kako bi financirala svoj rat protiv Ukrajine”, navodi ECB.

Koliko je važnost zlata porasla možda najbolje pokazuje podatak koji je prošao gotovo nezapaženo. Krajem 2025. zlato je prema tržišnoj vrijednosti prvi put nakon više desetljeća prestiglo američke državne obveznice i postalo najveća pojedinačna pričuvna imovina središnjih banaka. Prema ECB-u, njegov udio dosegnuo je 27 posto globalnih službenih pričuva, dok je udio američkih državnih obveznica pao na 22 posto, a imovine denominirane u eurima iznosio 15 posto. Iako je dio tog pomaka posljedica snažnog rasta cijene zlata, ECB smatra da je presudnu ulogu odigrala višegodišnja kupnja zlata, koja je trajno promijenila strukturu globalnih pričuva.

ECB istodobno pokušava ojačati međunarodnu ulogu eura. Njegov udio u globalnoj uporabi valuta dosegnuo je oko 20 posto, a od ruske aneksije Krima 2014. porastao je za približno 1,5 postotnih bodova. Euro je i dalje druga najvažnija svjetska valuta, dok je izdavanje međunarodnog duga denominiranog u eurima dosegnulo rekordne razine.

To je važan signal da dio zemalja ubrzano gradi alternativu financijskom sustavu kojim dominiraju dolar i američke institucije. U središtu tog procesa nalazi se Kina. Početkom veljače ove godine kineski predsjednik Xi Jinping pozvao je da renminbi postane globalna pričuvna valuta, što je jedna od njegovih najizravnijih poruka o kineskim monetarnim ambicijama. ECB navodi da je promet preko kineskog sustava međunarodnih plaćanja CIPS porastao za više od trećine u danima oko izbijanja rata na Bliskom istoku. Dio brodova koji su tijekom proljeća prolazili Hormuškim tjesnacem plaćanja je obavljao u renminbijima ili putem kriptoimovine.

U utrku za alternativnim financijskim kanalima više nisu uključene samo države. U toj priči pojavljuju se i stablecoini. U siječnju prošle godine pokrenut je A7A5, stablecoin vezan uz ruski rubalj, namijenjen olakšavanju međunarodnih financijskih tokova pod sankcijama. ECB upozorava da digitalna imovina postupno ulazi u područja koja su dosad bila rezervirana za tradicionalni financijski sustav.

Trajna pojava u svijetu

Najveći svjetski izdavatelj stablecoin Tether tijekom 2025. kupio više od 100 tona zlata, više nego bilo koja pojedinačna središnja banka te godine. ECB taj podatak izdvaja kao pokazatelj rastuće povezanosti tržišta zlata i digitalne imovine. Privatni investitori ukupno su kupili gotovo 2200 tona zlata, što čini približno polovicu ukupne svjetske potražnje.

Sve to pokazuje da današnja utrka za zlatom nije tek posljedica straha od inflacije. ECB u njoj vidi mnogo širu promjenu: države, središnje banke i novi digitalni financijski igrači pripremaju se za svijet u kojem geopolitički sukobi, sankcije i fragmentacija međunarodnog financijskog sustava postaju trajna pojava. U takvom okruženju zlato ponovno preuzima ulogu koju je nekada imalo – posljednje univerzalno sredstvo povjerenja kada povjerenje u druge oblike imovine počne slabjeti.