Već u 2008. (prvi put nakon 1998. – godini koja je slijedila uvođenju PDV-a) IT potrošnja u zemlji je smanjena za 0,7 posto u odnosu na 2007., i to zbog snažnog pada prodaje hardvera u četvrtom tromjesečju.

Bio je to prvi udar krize na informatičku potrošnju. Pokazalo se da tržišni segmenti koji u takvim uvjetima najviše opadaju su isporuke hardvera i otpočinjanje novih velikih projekata, odnosno da je riječ o izdacima koji se mogu odgoditi, odnosno kojih se “najbezbolnije” možemo u kratkom roku odreći. Prognoze IDC-a za 2009., s početka godine, govorile su o padu IT potrošnje u zemlji od oko 7 posto, a bile su temeljene na pretpostavci pada BDP-a od 2 posto. Međutim, danas, nakon što imamo rezultate vlastitih istraživanja za prva tri tromjesečja ove godine te nakon što su poznata devetomjesečna kretanja makroekonomskih agregata, financijskih rezultata IT kompanija, carinskih podataka i drugih indikatora te nakon dva rebalansa državnog proračuna, držimo da će IT tržište u ovoj godini opasti za oko 15 posto. Gledano po komponentama, najviše će biti pogođene isporuke hardvera, dok će prihodi od prodaje softvera i IT usluge opasti nešto manje od prosjeka. Gledano prema vertikalama, najviše će opasti nabave prerađivačke industrije, građevinarstva, maloprodaje, javnih poduzeća i državne administracije, dok će IT izdaci telekoma i financijske industrija stagnirati, odnosno najmanje opasti. Zbog kumulativnog efekta navedenog kao i izgubljenog prihoda vezanog uz željeni rast IT tržišta (koji bi na dostignutom stupnju zrelosti hrvatskoga informatičkog tržišta trebao iznositi negdje 15-20 posto godišnje) govorimo o izgubljenom prihoda od oko gotovo dvije milijarde kuna, što će izazvati velik potres i probleme u IT industriji. Neki drastični elementi takvog stanja su agonija HG Spota i Vemila i otpuštanja u nizu informatičkih tvrtki, koja pune novinske stupce već neko vrijeme. Jedina područja u IT tržišta na kojima se unatoč krizi može očekivati pozitivne stopa rasta su određeni oblici IT usluga vezanih uz rješenja poslovne inteligencije i informatičke sigurnosti te onih pruženih na “outsourcing” i “cloud computing” modelu.

Za IT izdatke u 2010., također na početku ove godine, prognozirali smo da će biti negdje na razini 2009. Međutim, očekivana makroekonomska kretanja koja proizlaze iz postojećih problema u zemlji vezanih uz servisiranje inozemnog duga, daljnju kontrakciju gospodarske aktivnosti, pad zaposlenosti i raspoloživog dohotka kućanstava, pad kreditne aktivnosti banaka, nelikvidnost i druga ne daju povoda za optimizam glede budućih kretanja. Očekujemo, dakle, da će se pad IT tržišta u zemlji nastaviti i sljedeće godine, odnosno da će isporuke računala i druge informatičke opreme, softvera i IT usluga opasti za daljnjih 5 posto. Izlazak iz recesije i oživljavane privredne aktivnosti u Europi i nekim tranzicijskim zemljama neće bitnije utjecati na opću konjukturu u zemlji i time posredno na IT izdatke jer naša kriza je ponajprije rezultat domaćih problema kumuliranih kroz duže razdoblje. Osim toga domaća IT industrija općenito je mali izvoznik tako da to oživljavanje neće predstavljati značajniji put za poboljšanje financijskog položaja domaće informatičke industrije.

Boris Žitnik, direktor IDC Adriaticsa