U organizaciji Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika u pulskom hotelu Histria jučer je otvoren dvodnevni, 41. po redu, simpozij pod nazivom “Financijsko restrukturiranje profitnog i neprofitnog sektora u Hrvatskoj” za koji je pripremljeno više od trideset referata a sve u ozračju priprema hrvatskog financijskog sektora za pristupne pregovore s EU.
Gotovo osamsto sudionika skupa pozdravio je dugogodišnji predsjednik Zajednice mr.sc Bogomil Cota, a o iskustvima Slovenije kao nove članice EU u toj oblasti govorio je predsjednik Slovenskog saveza financijskih stručnjaka, koji je istaknuo želju da, kao susjedi i u tom dijelu što bolje surađujemo, jer nam je budućnost, zajednička, evropska. Ponudio je i pomoć u financijskom restrukturiranju, što je njegova zemlja prošla i polučila do sada već dobre rezultate.
“Hrvatska treba brzo okončati restrukturiranje i privatizaciju koju treba prvenstveno obaviti hrvatski kapital, hrvatske tvrtke trebaju se udružiti i postati konkurentnima naspram ulasku inokapitala koji ne donosi greenfield investicije, već kupuje postojeće kapacitete i iz njih prvenstveno izvlači dobit. Hitno nam treba veća konkurentnost, veća efikasnost a sve radi većeg BDP i na kraju višeg životnog standarda svih građana”, istaknuo je u uvodnom izlaganju o Financijskom restrukturiranju i konsolidiranju gospodarskih subjekata u cilju povečanja efikasnosti i rasta hrvatskog gospodarstva državni tajnik u Ministarstvu financija Ante Žigman. Podsjetivši na vrijeme krize devedesetih koja je ostavile duboke ožiljke na gospodarstvu uopće ali i pojedinim društvima i zaposlenima, i koji još nisu eliminirani, rekao je da je uloga države u tome bila stvoriti kvalitetni okvir za izlaz iz krize.
Prvi koraci bili su stabilizacija kune, otklanjanje visoke nelikvidnosti i visoke devalvacije, gubitaka, gubitaka poreznih prihoda, visoke nezaposlenosti, sporosti neefikasnog sudstva. Posebno se osvrnuo na konsolidaciju i privatizaciju državnog portfelja u Fondu za privatizaciju, osobito velikih sustava kao što su Hrvatske željeznice, metalurški kompleks i brodogradnja. Tu treba eliminirati stalne državne potpore i jamstva, (na koja se često nefunkcionalno trošio veliki potencijal banaka, pri čemu su onda uspješni bili prikračeni, a to u u Europi više ne funkcionira. Treba dati prostor privatnom poduzetništvu i borbi na otvorenom tržištu. Prvi pokušaj restrukturiranja spomenutih velikih sustava očito nije bio uspješan i sad treba ići ponovo, oprezno uz pomoć inozemnih konzultanata, kako se nebi ponovilo vraćanje privatizirasnih sustava u državno vlasništvo. Restrukturiranje će ići sustavom razdvajanja na više kompanija i tu ne treba žuriti. Brodogradilišta će se isto restrukturirati pojedinačno, jer je svako od njih u drukčijoj ekonomskoj situaciji. Pohvalio je dobro provedeno restrukturiranje i privatizaciju agrokompleksa čiji su se povoljni poslovni efekti vidjeli već u 2005. godini.