Sberbank, najveća ruska banka u većinskom vlasništvu ruske središnje banke i druga po veličini u Europi, s prošlogodišnjim preuzimanjem Volksbanka te akvizicijama u Turskoj napravila je jaki iskorak u internacionalizaciji poslovanja. O tome što banka s tako jakim vlasnikom može ponuditi tržištu, kao i o ambicioznim planovima, razgovarali smo s Markom Arnoldom, predsjednikom Uprave Sberbank Europe (bivši Volksbank), nakon otvorenja prve podružnice pod novim brendom.

Što vlasnik poput Sberbanka znači za banku koja posluje u srednjoj i istočnoj Europi?
To je veliki plus jer je rusko gospodarstvo jako i odlikuju ga protuciklička kretanja. Sberbank ima jaku aktivu, dobit je preko osam milijardi eura i ima jaku kapitalnu poziciju. Jasno je da ima snage za rast. Srednja i istočna Europa te Turska su prvi korak u međunarodnom širenju. U Hrvatskoj imamo dobar primjer da se dio konkurencije povlači ili usporava rast, dok nama snaga koju imamo iza sebe – po pitanju tehnologije, znanja, kapitala i profitabilosti – omogućuje ulaganje, a obnovljena podružnica primjer je toga. Kao i ostvareni rast: lani su krediti korporativnom sektoru povećani 23 posto, a naša konkurencija je rasla dva posto. Isto je i ove godine: u prvom kvartalu imamo osam posto rasta u odnosu na dva posto rasta na tržištu.

Kako vidite tržišnu poziciju Sberbanka u Hrvatskoj i regiji kroz nekoliko godina?
Sad smo srednje velika banka, kao i na svim tržištima osim na matičnom. Želja vlasnika je da budemo veći i utjecajniji. Prvo želimo dobro postaviti osnove – brendiranje, procese i ljude. Drugi korak je unijeti energiju u poslovanje, a koliko vidim, energija za rast postoji. Za vrijeme bivših vlasnika, ljudi su bili sretni s pozicijom koju su imali. Mi ne. Želimo rasti organski, a u jednom trenutku, za godinu-dvije i kroz akvizicije.Imamo ambiciozne ciljeve. Ne želimo biti deseti na tržištu, ili šesti. Želimo doći do jednog od prva tri mjesta.

Koji dio poslovanja planirate najviše razvijati?
Sva tri segmenta. Poslovanje s korporativnim sektorom, koje će se temeljiti na povezivanju s Rusijom i zemljama CIS-a, vjerojatno je najlakše prvo razviti, s obzirom na vlasnika. Mnoge ovdašnje kompanije žele poslovati u CIS-u i Rusiji, a drugih ruskih banaka na tržištu nema. Jučer smo imali tri, četiri sastanka, od čega dva s vrlo velikim kompanijama koje žele ući na rusko tržište. Ovo nam daje vremena da razvijemo poslovanje s malim i srednjim poduzetništvom i građanstvom, gdje smo i sada prilično jaki. Za poduzetništvo ovdje gradimo veći tim. Istovremeno, u cijeloj regiji, kao i ovdje, banke se odmiču od malog i srednjeg poduzetništva. Vezano uz poslovanje s građanstvom sada imamo 33 poslovnice. Htjeli bismo ih još, ali mislimo da je potreban inovativni pristup. Ulažemo u inovativnu tehnologiju, a dio toga vidljiv je u novoj poslovnici. 

Vidite li slabih točaka u bankarskom sustavu Hrvatske i regije?
Ne smatram da ima slabih točaka. Općenito govoreći, gospodarstva su sada slaba i ne očekujem neki značajniji stimulans koji bi ih mogao izvući, pa mislim da nas čeka razdoblje od godinu, dvije slabe gospodarske situacije. U Hrvatskoj je adekvatnost jamstvenog kapitala vrlo dobra i mislim da je HNB napravio odličan posao. Neke se banke u regiji bore s teškoćama, posebno austrijske, ali naš je vlasnik jak i dobro kapitaliziran, što je nama jedinstvena mogućnost da nastavimo rasti.Mislim da će banke na regionalnim tržištima biti više selektivne po pitanju kome plasiraju kredite. Nama će to samo donijeti nove prilike jer će se konkurenti morati povlačiti s tržišta, ili značajno smanjiti kreditiranje u nekim sektorima. 

Koji će čimbenici utjecati na razvoj bankarskog tržišta?
Mislim da će regulativa biti sve stroža, kao i zahtjevi kapitalne adekvatnosti. Sve ovisi o globalnoj ekonomiji – ako se još dvije-tri godine nastavi ovako, mislim da će biti puno više konsolidacije jer će se pokazati da neke banke ne mogu više nastaviti same. Četvrti faktor je tehnologija. Inovativan igrač – a nadamo se da smo to mi – može promijeniti način na koji se radi bankarski posao. Dovoljno smo mali. Ako ste najveći na tržištu i izađete s inovativnim bankarskim proizvodima, kanibalizirat ćete svoju mrežu podružnica. Mi nemamo veliku mrežu podružnica, pa ponudu možemo komplementarno nadopuniti novom tehnologijom. U cijelom svijetu ključan faktor je i stav prema bankama i bankarima. Prije pet, šest godina stavovi su bili generalno pozitivni, a sad su negativni. Mislim da je sada pravo vrijeme za novi, skromniji pristup, kao što mi ovdje radimo, koji to može promijeniti. Mislim da druge banke to još nisu shvatile.

Podrška hrvatskoj privredi

Kreditirat će turizam i otvarati rusko tržište

Strateški cilj Sberbanka jest pomoći hrvatskoj privredi u širenju na tržište Rusije i zemalja CIS-a, kazala je u srijedu na novinskoj konferenciji predsjednica Uprave Sberbanka u Hrvatskoj Andrea Kovacs-Wöhry, dodavši kako prostora za rast ima jer je izvoz na ova tržišta lani činio tek 3,7% hrvatskog izvoza. Sergej Gorkov, zamjenik predsjednika Uprave matične Sberbanke, također je naglasio kako žele pomoći razvoju turizma, među ostalim i kroz pružanje usluga gostima iz Rusije, a kao jedan od načina pomoći hrvatskim tvrtkama naveo je i mogućnost organizacije susreta i promocija, dodavši kako raspolažu mrežom od 18.000 podružnica. Otklonio je za sada mogućnost kupnje Hypo grupe o čemu se ranije spekuliralo.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju