U Srbiji je krajem prvog tromjesečja 2008. u opticaju bilo 5,5 milijuna platnih kartica. Najveći dio predstavljale su debitne kartice (4,4 milijuna), nešto više od milijuna bile su kreditne kartice, dok je poslovnih kartica bilo oko 70.000. Tijekom prvog tromjesečja ove godine s tzv. plastičnim novcem napravljeno je oko 21 milijun transakcija, pri čemu su se najviše koristile debitne kartice (17,3 milijuna operacija). U zemlji je ostvaren promet vrijedan 69,4 milijarde dinara (oko 810 milijuna eura), dok je u inozemstvu realizacija dostigla 37 milijuna eura.

Plastičan novac
Visoki prometi koji su ostvareni korištenjem plastičnog novca, samo na prometu u prvom tromjesečju (69,4 milijarde dinara) provizija je iznosila 1,388 milijardi (17,35 milijuna eura), nagnali su guvernera Narodne banke Srbije (NBS) Radovana Jelašića da na tradicionalnim susretima stručnjaka središnje banke i poslovnih bankara u Novom Sadu ukaže na nelogičnosti u funkcioniranju kartičarskog sustava. Trgovačke provizije, koje trgovci plaćaju bankama prihvatiteljima kartica u prometu robe široke potrošnje, u većini slučajeva iznose od 1 do 2,5 posto, ali negdje dostižu i punih 3 posto. Kad bi se kao parametar uzela prosječna provizija od 2 posto, onda bi pri kupnji vrijednoj 5000 dinara (62,5 eura) na proviziju otišlo 100 dinara (1,25 eura). Manji dio trgovačke provizije odlazi kartičnom sustavu jer banka izdavatelj i banka primatelj, ovisno o vrsti kartice, uzimaju od 34,7 do 58,59 posto trgovačke provizije. Za guvernera Jelašića to su prevelika uzimanja, potpuno nesuglasna s europskim tendencijama. Naime, angažiranjem Europske komisije u razdoblju 2004. – 2007. godina prosječna međubankarska provizija (dio koji uzimaju banka izdavatelj i banka primatelj) smanjena je za 10 posto. U NBS-u smatraju da se može očekivati dodatno smanjivanje međubankarskih provizija.

Kreću žalbe
Istraživanja su pokazala da provizija ograničava konkurenciju te se može očekivati da će se njihovom razinom sve više baviti agencije za zaštitu slobode tržišta. Nacionalne organizacije za zaštitu konkurencije zahtijevat će pojačanu aktivnost Europske komisije na ograničavanju visine provizije. Očekuju se i snažnije žalbe i pritisci trgovačkih udruženja da se međubankarske provizije potpuno ukinu. Osim toga već postoje zahtjevi da se u platnom prostoru eura SEPA (Single Euro Payments Area) provizije standardiziraju. Zato je NBS pokrenuo inicijativu da se međubankarske provizije na nacionalnom tržištu snize jer je smanjenje troškova prihvaćanja kartica preduvjet za daljnji razvoj kartičarstva. Usto iz središnje banke pozivaju da se visina međubankarskih provizija u Srbiji uskladi s trendovima na tržištu EU.

Srpska kartica Dina će preživjeti!

Odgovarajući na pritužbe bankara da imaju bolju suradnju s Visom i Mastercardom i podršku tih kartičkih sustava nego što je to slučaj s nacionalnom Dina karticom, guverner Jelašić je rekao da bi od njega imali tri puta bolju podršku kad bi zarađivao koliko i međunarodni platni sustavi. Priznao je da se Dina teško nosi s međunarodnim brendovima, ali nije dovodio u pitanje njezinu daljnju sudbinu. NBS će nastaviti ulagati u taj kartični sustav i Dina će sigurno nastaviti funkcionirati, rekao je Jelašić.