Rast zaduženosti slovenskih građana i poduzeća započet 2003. godine nastavljen je i lani, a prvo se ozbiljnije smanjivanje očekuje ove godine o čemu već svjedoči sporija dinamika dizanja kredita tijekom prvih mjeseci. Banka Slovenije (BS) u svom posljednjem izvještaju o financijskoj stabilnosti upozorava na povećanje zaduživanja građana s prosječnih 11 posto godišnje u razdoblju od 2002. do 2004. na više od 18 posto u 2005. i 2006. godini. Prema podacima koje objavljuje ljubljansko Delo lani je zaduživanje građana povećano za dobrih 27 posto što je izraženo u nominalnom iznosu više za 1,4 milijarde eura. Tako su ukupne financijske obveze slovenskih građana lani porasle sa 26 na dobrih 28 posto BDP-a.

Sve veća zaduženost
Slovenci se uglavnom zadužuju podizanjem kredita kod domaćih banaka čiji je udio u 2006. godini u segmentu svih kredita građanima bio 81 posto. O sve većoj zaduženosti građana govore i podaci omjera između kredita i plaća, koji je bio u posljednjih šest godina najviši u 2005. godini kad je zaduženom kućanstvu u prosjeku trebalo gotovo osam plaća za povrat svih kredita bankama, a još 2002. godine taj je omjer bio na razini dobrih šest mjesečnih plaća. Do osjetnog povećanja obujma stambenih kredita došlo je 2006. godine kad je najviše povećan udio zaduživanja u švicarskim francima. Prema podacima BS-a, i posljednjih je nekoliko mjeseci oko 40 posto novoodobrenih kredita u švicarskim francima.

Kreditne obustave
Udio stambenih kredita, koji su vezani na franak ili nominirani u francima, već je dosegao gotovo 30 posto svih stambenih kredita. Kad se građani odlučuju o zaduživanju, moraju imati na umu opasnost tečajnog rizika i mogućnosti osiguranja od tog rizika, upozoravaju stručnjaci. Kratkoročni su krediti građana s rastom počeli još 1999. godine kada su trošeni za kupnju novih automobila. Od 2003. godine u porastu su dugoročni krediti, a podaci govore da najveći porast bilježe stambeni krediti. Premda je zaduženost Slovenaca u stalnom rastu, podaci za države EU pokazuju da su najzaduženiji Danci, a najmanje Litvanci.

Sve više kredita poduzećima
U Sloveniji su kreditne obveze kućanstava u 2006. godini predstavljale dobru četvrtinu BDP-a, a prosjek eurozone kreće se oko 60 posto. Unatoč povećanom zaduživanju Slovenija prema ostalim pokazateljima spada među manje zadužene države. Svoje su financijske obveze lani još više od kućanstava povećala nefinancijska društva, odnosno poduzeća. Zbog visokog gospodarskog rasta, koji je lani realno iznosio 6,1 posto, povećan je i obujam njihovih financijskih obveza, i to sa 233 posto BDP-a na nešto više od 260 posto, piše Delo, i dodaje da su tom rastu najviše doprinijeli krediti banaka. Krediti poduzećima lani su se povećali za 36 posto, a obujam kredita banaka povećao se za 4,4 milijarde eura. Dug slovenskih poduzeća u odnosu na BDP u posljednjih nekoliko godina se povećao za 20 posto i sada iznosi dobrih 70 posto BDP-a. Tako je zaduženost poduzeća u Sloveniji nešto manja od zaduženosti poduzeća u eurozoni, koja je 2005. iznosila 78 posto BDP-a. Podaci za 2005. pokazuju da najveću zaduženost iskazuju poduzeća u građevinarstvu i trgovini. Rast kredita povećava se još od 2004. godine kad je Slovenija članstvom u EU poboljšala svoj bonitet regionalnog rizika, a svake je godine na živahno kreditiranje osim većeg gospodarskog rasta utjecalo i prošlogodišnje uvođenje eura kao i proces konsolidacije vlasništva u gospodarstvu. Brz rast dinamike zaduživanja poduzeća i kućanstava, kakav je bio u razdoblju od ožujka do studenoga lani, središnja slovenska banka u prvim mjesecima ove godine više ne bilježi. U BS-u drže da će na manju kreditnu potražnju ove godine sigurno utjecati i očekivano niži gospodarski rast.

Sve veći dug građana Srbije

Zaduženost građana Srbije kod poslovnih banaka iznosi 3,7 milijardi eura, što predstavlja povećanje za 3,9 posto u odnosu na 2007. godinu. Najveći porast, od 8,8 posto, zabilježen je kod uzimanja stambenih kredita te kod gotovinskih za 4,4 posto, dok je uzimanje potrošačkih kredita smanjeno za 6,2 posto. Koncem veljače građani su kod banaka imali 5,42 milijuna tekućih računa od kojih se koristi 3,74 milijuna. Dopušteni minus na tekućim računima što ga odobravaju poslovne banke iznosi 477,8 milijuna eura. Prosječan stambeni kredit iznosi 36,5 tisuća eura što u odnosu na 2006. godinu predstavlja povećanje od 12.150 eura. Stranci su podigli samo 15 kredita za kupnju stanova. Povećano zaduživanje za kupnju stanova objašnjava se povećanjem cijena stanovima. Osobito je povećana cijena stanovima u Beogradu.